Izdavačka kuča Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Dejana Jovića pod naslovom Otpor intelektualaca. Predstavljanje nepredstavljenih – suprotstavljanje moćnima. Knjiga se bavi pitanjem intelektualaca, a najviše pažnje je posvećeno Jovanu Miriću, profesoru koji je snažno uticao na oblikovanje Dejana Jovića. Jović ukazuje na ključne doprinose i analizira ideje profesora Mirića, ali i Predraga Matvejevića, i navodi:
"Svaki intelektualac koji piše o intelektualcima, na neki način piše i o sebi. Tako i ja. Ova je knjiga, stoga, u svojoj biti i autobiografska. U njoj izlažem – kroz priču o Jovanu Miriću i Predragu Matvejeviću (još jednom od malog broja uzornih intelektualaca koji su se nakon 1990. suočili s izborom: prestati postojati time što će pristati na po stojeće stanje i povući se u šutnju ili živjeti u stanju „između egzila i azila“, u stvarnom ili „unutarnjem“ egzilu) – i svoj pogled na to što je intelektualac, kakav bi trebao biti i što bi trebao raditi. Oslanjam se, pritom, na brojne druge koji su na ta pitanja dali svoje odgovo re. Razmatrao sam ih kritički, primjenjujući istu metodu i na njih. Čitanje nema mnogo smisla ako nije kritičko, ako nije proces u kojem se stalno pitamo: je li točno, je li istinito, koji je smisao napisanog".
Zoran Kurelić je o knjizi napisao:
"Dejan Jović propituje odnos kritičke inteligencije i nacionalnog identiteta, ulogu intelektualaca, ideju angažirane političke znanosti, sudbinu društvenih znanosti u dvadeset prvom stoljeću, globalni napad na prosvjetiteljske temelje liberalne tradicije, zaborav, reinterpretiranje ili odbacivanje antifašizma i sl. (…) Jović piše knjigu koja je djelomično i njegova osobna povijest jer piše znanstveni rad o svom nesuđenom mentoru. Time knjiga na specifičan način postaje kombinacija intelektualne povijesti i političke znanosti kakva se još nije pojavila u našoj politologiji. (…) Priča o Jovanu Miriću ujedno je i priča o promišljanju razloga za propast socijalističke Jugoslavije tako da je mnogo širi set tema zahvaćen Jovićevim interpretiranjem Mirićeve politologije. (…) Jović kreira vrlo jasnu naraciju u kojoj započinje s teorijskim prikazima Gramscia, Bende i Saida kako bi stvorio teorijski okvir koji će primijeniti na njemu važne intelektualce poput Matvejevića i Mirića, pri čemu će Mirić postati svojevrsni jugoslavenski/hrvatski ekvivalent Saida. (…) Misli, znanstveni rad i osobna sudbina profesora Mirića dio su veće naracije o smislu kritičke političke znanosti i potrebe za kritičkim intelektualcima. Pitanje sudbine i uloge intelektualaca mišljeno je u kontekstu onog što autor prepoznaje kao napad na prosvjetiteljske temelje liberalizma. Kako se suvremeni kulturni rat vodi između antiprosvjetiteljske identitetske ljevice i iliberalne antiprosvjetiteljske desnice, autor ne propušta primijetiti kako kultura poništavanja ili otkazivanja funkcionira u napadu na intelektualce bez obzira s koje strane dolazila."
Knjiga se može nabaviti kod Izdavača na sljedećem linku