Istraživanja o počinjenom zločin u genocida u Srebrenici su počela gotovo odmah nakon što je genocid počinjen. Time su se bavili kako naučnici izvan Bosne i Hercegovine, tako i u Bosni i Hercegovini. Državna komisija za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima u Republici Bosni i Hercegovini, a potom posebno Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, objavili su vrijedna svjedočanstva o genocidu u Srebrenici. Posebno su vrijedna izdanja Instituta, na čemu je vrijedno radio tadašnji direktor dr Smail Čekić sa saradnicima. Taj Institut je objavljivao ne samo naučne radove nego i svjedočanstva i dokumente.
Prva svjedočanstva su počela objavljivati i pojedina udruženje, poput Udruženja građana "Žene Srebrenice" Tuzla.
Kao jedan vrijedan rad o razvoju historiografije o genicidu u Srebrenici upućujemo na članak Merise Karović Babić pod naslovom „Historiografija i historijski izvori o genocidu u Srebrenici”. Rad je objavljen u knjizi Prilozi o historiografiji Bosne i Hercegovine (2001–2017) II, koju je objavila Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.