Izdavačka kuca Buybook iz Sarajeva je objavila roman Baršunasta domovina Vesne Evans. Riječ je o romanu u kojem autorica suptilno i moćno progovara o iskustvu izbjeglištva, o jeziku, pripadanju i odrastanju između više svjetova. Knjiga je prvobitno objavljena u Češkoj.
U intervjuu za Urbanmagazin Vesna Evans kaže kako je roman prožet autobiografskim elementima, ali i fikcijom. Radnja roman počinje 5. aprila u Sarajevu.
„Ta neka atmosfera ili autobiografski elementi su podloga na koju sam se mogla malo osloniti, a to mi je dalo slobodu da se fiktivna linija može odvijati po svome. Meni ne bi bilo interesantno pisati neki memoar, autobiografiju, i kao što sam ti već rekla: ne vjerujem u to. Ljudi tome daju velika značenja, svi hoće da čuju kako je to nešto bilo, šta je ovaj doživio, i misle da je to tako, da je to dokaz historijskih doba, ali to baš i nije tako.
Druga stvar je to što najviše volim kod pisanja – kada me knjiga iznenađuje, ta fiktivna linija koja se rađa i stvara nešto. Uvijek se otvori nešto što možda nisam ni znala, neke stvari mi padnu na pamet u smislu: „Ahh, možda je to ovako bilo?!“ Kao da to ne pišem ja, imam osjećaj kao da te stvari nisam napisala, kao da je to samo došlo, i čudim se šta sve likovi rade. Nisam onaj pisac koji zna od početka do kraja šta će biti. Volim kad me knjiga iznenađuje, volim da me moji likovi iznenađuju. Tako da nisam baš balansirala, ..., pustila sam likovima prostor da me iznenade.“
Saida Mustajbegović je o knjizi napisala
"Polifonija kojom Vesna Evans gradi priču o ratu, egzilu, transgeneracijskoj traumi, gubicima domovine, jezika, rodbine i prijatelja ne stvara kakofoniju u složenoj strukturi Bršunaste domovine. Čujemo je u sebi kao eho emocije koja u nama ostaje nakon čitanja ovog djela. Autorica, dajući glas djeci, adolescentima, očevima, majkama, dedama i nenama, ispisujući njihove dnevnike i pisma, čini da čitatelji postanu familijarni u atmosferi ‘baršunaste domovine’. Svojom biografijom i ovom knjigom, pripovijeda priču i o rodnom gradu iz kojeg je istrgnuta, i o drugom koji je postao njen. Ispisala je historiju Balkana i Slavena koju nisu ispisali pobjednici, već oni koji su je (pre)živjeli."