Nedavna izjava crnogorske poslanice Kenane Strujić Harbić da "Bošnjaci (iz Crne Gore) kao matičnu državu gledaju BiH", izazvala je različite reakcije. U intervjuu za portal Slobodna Bosna tu izjavu je komentirao akademik Šerbo Rastoder. Između ostalog, akademik Rastoder kaže
Prvo, imam potrebu da kažem, poznavajući poslanicu Strujić, kao jednog od rijetkih poslanika iz Bošnjačke stranke, da ona kao principijelna, poštena i hrabra poslanica uživa moje poštovanje, kao i poštovanje dobrog dijela naroda kojem pripadam. Za razliku od drugih poslanika iz tog kluba, nijesam čuo da su sporne njene školske kvalifikacije (nema laźnu diplomu i nije studirala 10-12 godina). Zbog svega toga mislim, iako nemam dokaza, da je ona nesvjesno "gurnuta" u ovu polemiku, poput, nekada Adnana Muhovića i polemike o Njegošu. Treće i najvažnije, suština izazvane polemike nije u sadržini, nego u kontekstu. Da bi se to razumjelo, mora se na umu imati sljedeće: Crna Gora je po ustavu država građana. Kao takva, ona nema nacionalne manjine, nego su etničke manjine definisane kao manjinski narodi. Dugo bi trajalo objašnjenje toga zašto Crna Gora nije ustavno određena kao država crnogorskog naroda, poput Srbije koja je država srpskog, Hrvatske - hrvatskog, Albanije - albanskog. To je prvi, bitni polazni stav. Drugi polazni stav je realnost. Bosna i Hercegovina nije nacionalna nego država tri naroda (Bošnjaka, Srba i Hrvata) od kojih jedino ovi prvi, često i jedini, BiH, doživljavaju svojom matičnom državom.
Zbog svega toga, najumniji predstavnici bošnjačkog naroda Crne Gore (njih 167) su se na skupu 22. marta 2003. godine jasno izjasnili o svom imenu "Bošnjak" i stavu da su autohtoni narod u Crnoj Gori, a da je Bosna i Hercegovina za njih država matičnog naroda. To, istovremeno ne znači oduzimanje doživljaja BiH, odnosno Sarajeva, kao kulturnog, istorijskog, pa donekle i duhovnog centra Bošnjaka Crne Gore. S tim, što i ovdje treba imati na umu da je Islamska zajednica Crne Gore samostalna duhovna institucija, koja ima svog reisa na čelu i da nije dio rijaseta BiH u organizacionom, ali ne i u duhovnom smislu, poput Islamske zajednice u Srbiji. Da li je to dobro ili nije - vrijeme će prosuditi. Ali, ovo su stavovi elite tog naroda u Crnoj Gori.
Ostatak intervjua čitajte na portalu Slobodna Bosna.