U Zagrebu je 2. januara 2026. godine umro profesor Nikša Stančić.

Nikša Stančić je rođen 16. marta 1938. u Starom Gradu na Hvaru. Historiju je diplomirao 1964. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1979. s disertacijom Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1969).   

Naučnu karijeru je počeo 1971. kao asistent na Katedri za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za redovnog profesora je izabran 1991. godine. Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je izabran 2000, a za redovitog člana je izabran 2004. godine. Za djelo Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću dobio je državnu nagradu 2002. godine.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je držao nastavu iz predmet Hrvatska povijest u 19. stoljeću, a držao je nastavu i na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Osim toga, u Ljubljani i Mariboru je držao predavanja na postdiplomskom studiju.

Usavršavao se na Österreichesche Ost-und Südosteuropa-Institut u Beču. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu razvijao se uz profesora Jaroslava Šidaka i profesoricu Mirjanu Gross, uz čije mentorstvo je ozbiljnije i sam počeo proučavati hrvatsku povijest 19. stoljeća. Objavio je 5 autorskih knjiga, samostalno je priredio tri, a u suradnji s drugima još četiri knjige, te je bio urednik u još tri knjige. Njegova bibliografija broji i više stotina članaka objavljivanih u zbornicima naučnih radova, knjigama, časopisima. Vodio je i nekoliko polemika (Rade Petrović, Kosta Milutinović, Nikola Gaćeša, Vasilije Krestić, Jeremija Mitrović, Petar Korunić).

Njegove najvažnije knjige su:

1.     Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb: Institut za hrvatsku povijest, 1980., 398 str.

2.     Gajeva “Još Horvatska ni propala” iz 1832-33. Ideologija Ljudevita Gaja u pripremnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda, Zagreb: Globus, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1989., 177 str. + XLVIII faksimila + 16 str. s tablama.

3.     Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb: Barbat, 2002., I.-XII., 255 str.

4.     Godina 1848. u Hrvatskoj. Središnje državne institucije u transformaciji, Zagreb: FF Press, 2010., 114 str.

5.     Povijest hrvatskoga grba. Hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 14. do početka 21. stoljeća, Zagreb: Školska knjiga, 2011., 315 str. (u koautorstvu s Dubravkom Peić-Čaldarović).