Odlukom Gradskog vijeća Tuzle, dosadašnja Trgovačka ulica u Tuzli preimenovana je u Ulicu Muhameda ef. Lugavića, u znak trajnog sjećanja na čovjeka čiji je čin humanosti obilježio noviju historiju grada.

Inicijativa za promjenu naziva potekla je od Društva Hrvatski dom, a nakon provedene javne rasprave vijećnici su je jednoglasno podržali. Tokom sjednice održane krajem marta istaknuto je da je efendija Lugavić dao nemjerljiv doprinos očuvanju zajedništva i dostojanstva Tuzle, posebno u najtežim ratnim godinama.

Rođen je 1946. u Lugavijama u Banovićima, a 1965. završava Gazi Husref-begovu medresu. Na Filozofskom fakultetu u Bagdadu je završio šerijatsko pravo i arapski jezik. U Tuzli je bio glavni imam Gazi-Turalibegove džamije, zatim glavni imam Medžlisa IZ u Tuzli, te imam Čaršijske džamije.

Njegovo ime ostalo je duboko urezano u kolektivno pamćenje zbog uloge nakon masakra na Kapiji 1995. godine, kada je ubijena 71 mlada osoba. U tim teškim trenucima, zajedno s fra Petrom Matanovićem, zalagao se da sve žrtve budu ukopane na jednom mjestu.

Podsjećamo, nakon masakra na Kapiji 25. maja 1995., tadašnji tuzlanski gradonačelnik Selim Bešlagić je predložio da se ukop svih žrtava organizira zajedno, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Međutim, tadašnji reis-ul-ulema Islamske zajednice, Mustafa Cerić, ja zabranio imamima da klanjaju zajedničku dženazu. (Kasnije je zbog odluke da se ukine ocjenjivanje vjeronauke u školama, Mustafa Cerić kritizirao tadašnjeg ministra u Vladi KS Emira Suljagića, a iz redova IZ je zaprijećeno stogodišnjom fetvom po kojoj bi Suljagić i njegovi nasljednici bili kažnjeni, između ostalog, i time da im se ne klanja dženaza). Ipak, lokalne vlasti uspjele su organizirati zajednički ukop, a lokalni imam Muhamed Lugavić oglušio se o zabranu te je predvodio vjerski obred za ubijene muslimane. Meho Bajrić i svojoj knjizi svjedoči dramatičnom trenutku ukopa, kada se trebao obaviti ukop a imami nisu bili prisutni zbog reisove zabrane. „Kako se na dan ukopa 04,55 sati imami nisu pojavili, načelnik Bešlagić je pitao doktora Saliha Bureka da li je on spreman da klanja dženazu, a da će ga Selim pratiti. Na to je profesor Salih Burek odgovorio bez zastoja da zna i hoće to uraditi. Međutim, odustalo se od toga jer  neposredno pred vrijeme ukopa pojavili su se 10 imama pa je ukop završen bez ikakvih problema“.

Predsjednik kantona iz redova SDA, Izet Hadžić, odbio je doći na sahranu, a radikali su žrtve proglasili „komunistima koji su vjerojatno obilježavali Dan mladosti“. Imam Lugavić je ostao pod stalnim pritiskom konzervativne islamske hijerarhije sve do njegovog kontroverznog uklanjanja u aprilu 2000. godine. On je osvojio, međutim, priznanja domaćih i međunarodnih građanskih aktera i divljenje i zahvalnost lokalne zajednice u Tuzli. Po riječima Fatmira Alispahića, efendija Lugavić je “fenomen koji simbolizira duh Bošnjaka i međuetničke tolerancije u Tuzli.”

Iako vođen isključivo humanim razlozima, ovaj potez imao je posljedice po Lugavića, koji je ubrzo smijenjen s pozicije glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, a nekoliko godina kasnije otišao je u penziju. Preminuo je 2021. godine u 74. godini od posljedica srčanog udara.

Nova ulica, smještena u samom centru grada, u blizini historijskog jezgra, danas nosi ime čovjeka čija su hrabrost, moralna snaga i ideja suživota postali simboli Tuzle

Pogledati i tekst na ovom linku.