Društvo novinara Bosne i Hercegovine je 2020. objavilo publikaciju Govor mržnje protiv medija ili Mediji protiv govora mržnje. Na našem portalu objavljujemo tekst što ga je napisao Fedžad Forto, zamjenik glavnog urednika novinske agencije FENA.
Cilj ovog rada bio je na primjeru komentara na nekoliko tekstova na portalu Klix.ba u vrijeme predizborne kampanje za Opće izbore u BiH 7. oktobra 2018. godine prikazati kako političke stranke, krijući se iza anomninih komentara, pokušavaju uticati na javno mnijenje, služeći se pritom nevjerovatnom količinom govora mržnje, usmjerene ne samo prema pripadnicima drugih nacija, već i, ponekad prije svega, političkim protivnicima unutar vlastitog naroda. A sve s ciljem ne bi li diskvalifikacijom političkih protivnika i glorifikacijom svojih kandidata zabilježili što bolji izborni rezultati i osvojili poluge političke moći.
Nova profesija – stranački botovi?
Komentarisanje novinskih vijesti, vođenje javnih polemika u novinama, televizijske i radio emisije u kojima su gledaoci ili slušaoci mogli dati svoj komentar na aktualna zbivanja bili su i ranije način da javne ličnosti ili građani izraze javno svoj stav. U principu, to je davalo mogućnost da se o određenom događaju sazna informacija više, da se korigira neka pogreška u medijima, uđe u javnu polemiku... Sa druge strane, političkim i drugim centrima moći to je davalo mogućnost da putam probranih ili lažnih komentara čitalaca ili slušalaca ocrne svoje protivnike ili da se otvori neka do tada tabu tema na način da se prikaže da ti poticaji dolaze od građana i javnih ličnosti, a ne od političkih lidera. Ili da se to izvede na način da stvarni naručioci takvih članaka ostanu skriveni, da se izbjegne da oni rade „prljavi posao“ blaćenja protivnika. Najgori takav primjer iz naše nedavne prošlosti je rubrika „Odjeci i reagovanja“ u beogradskoj Politici, koja je izlazila od jula 1988. do sredine marta 1991. godine. Ostalo je zabilježeno da je ova rubrika imala „presudan uticaj u indoktrinaciji javnog mnjenja i predstavlja svedočanstvo profesionalnog sunovrata jednog uticajnog dnevnog lista ali i neizbrisiv trag nečasne uloge intelektualaca u izgradnji etničkih stereotipa, raspirivanju nacionalne mržnje i reviziji istoriografije". (Vreme, br. 572, 20. decembar 2001. - https://www.vreme.com/cms/view.php?id=304239). Međutim, za današnje vrijeme, kada dominaciju preuzimaju internet mediji i društvene mreže gotovo naivno izgleda da su zloglasni Odjeci i reagovanja imali u prosjeku četiri priloga dnevno, odnosno oko 130 mjesečno. (isto)
Pojavom internet portala koji omogućuju komentarisanje vijesti, često potpuno anonimno i bez potrebe za bilo kakvom registracijom, došlo je do mogućnosti da građani ostave svoj komentar ili uđu u javnu polemiku neposredno po objavljivanju vijesti, i to sa neograničenim brojem komentara.
Nije trebalo dugo da političke stranke uvide priliku da preko komentara „anonimnih građana“ utiču na javno mnijenje, te se postepeno stvaraju ekipe tzv. „stranačkih botova“, zaduženih za komentarisanje na internet portalima ili društvenim mrežama. Riječ „bot“ u stvari je skraćenica od robot, a u značenju je računarskog programa koji se izvršava samostalno. Botovi često uključuju elemente umjetne inteligencije. U internetskom okruženju pod tim se pojmom podrazumijevaju softverski agenti koji integriraju s mrežnim servisima namijenjenim ljudima kao da su i oni sami ljudi. U smislu onoga što je tema ovog rada, botovi su u stvari ljudi, stranački simpatizeri ili uposlenici.
U prenesnom značenju, botovi su „stranački vojnici koji za male pare kucaju komentare po internetu, jer stranke ne raspolažu odgovarajućim softverima. To rade za sitnu nadoknadu i kao zalog za napredovanje u stranci jer tako dokazuju svoju lojalnost i požrtvovanost za stranačke interese“. (http://arhiva.alo.rs/vesti/aktuelno/sta-su-ko-su-i-kako-funkckionisu-ti-cuveni-botovi/59006)
O tome ko su u BiH stranački botovi, kako rade i koliko su plaćeni, veoma se malo zna u javnosti. Autor ovog teksta je razgovarao s nekoliko bivših visokih stranačkih funkcionera, koji su na pitanje o botovima odmahivali glavom ili davali izgovor da nemaju vremena o tome sad pričati. Od stranačkih lidera čije su aktivnosti obrađene u ovom tekstu, u protekloj predizbornoj kampanji o ovoj temi je javno jedino govorio lider Naroda i pravde Elmedin Konaković. Prije početka službenog dijela kampanje, o ovoj temi je pisao i portal Faktor, blizak SDA, koji je optužio nekadašnjeg analitičara Centra civilnih inicijativa Adisa Aarapovića da je dolaskom u SBB organizirao „stranačke botove“ u pokušaju kreiranja javnog mnijenja (https://faktor.ba/vijest/botovi-za-bolju-budunost-tastaturom-odbraniti-gospodina-radonia-290862).
Ipak, posebno u nama susjednim zemljama, procurile su detaljnije informacije o botovima i njihovoj organizaciji. Novine u Srbiji su objavile i upustvo vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) za ostavljanje komentara na interentu, u kojem se konstatuje da “nas ovaj vid kampanje ne košta ništa, a ima veliki efekat na birače”, da u internet timu ima već više od 500 ljudi, koji nedeljno objave više od 17.500 komentara“. ((http://arhiva.alo.rs/vesti/aktuelno/sta-su-ko-su-i-kako-funkckionisu-ti-cuveni-botovi/59006)
Problem botova bio je tema i posebnih skupova u susjednoj Srbiji, na kojima se moglo čuti da su „botovi armija koja svojim komentarima na društvenim mrežama zavaravaju javno mnjenje, jer im je naređeno da svojim komentarima stvore utisak da je ceo svet opredeljen i da podržava njegovo mišljenje, koje ustvari nije lično, nego ciljano“. (https://www.blic.rs/vesti/politika/ko-su-i-cemu-sluze-stranacki-botovi/gx2bmlh)
Predizborni rat botova u BiH: Borba između ružnih, izdajnika, lopova
U analizi govora mržnje u komentarima na portalima odlučio sam se, zbog zaista nevjerovatne količine takvog govora, ograničiti na tekstove sa portala Klix.ba i to one na kojima se vodila borba između konkurenata na bošnjačkoj, odnosno probosanskoj političkoj sceni: Stranke demokratske akcije, Saveza za bolju budućnost, Socijaldemokratske partije i Naroda i pravde. Kanidatura Željka Komšića, kao kandidata za člana Predsjedništva BiH, nije ovdje razmatrana upravo iz razloga jer prelazi u okvire međunacionalnih odnosa zbog nametnute teme legitimnosti njegove kandidature za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Drugi portali u BiH ni izbliza nisu imali takav broj komentara ili su mjere poduzete za registraciju korisnika znatno smanjile njihov broj.
Portal Klix.ba osnovan je 2000. godine kao Sarajevo-x.com, da bi u aprilu 2012. godine promijenio ime u Klix.ba. Prema podacima Google Analyticsa za juni 2017. godine, koji se mogu naći na Wikipediji, samo desktop i mobilnu verziju portala Klix.ba posjetilo je 2,7 miliona jedinstvenih korisnika koji su ostvarili 50 miliona učitavanja stranica. Osim toga, Klix.ba aplikaciju za Android i iOS koristi više od 110.000 korisnika. Klix.ba na Facebooku ima preko 350.000 fanova i jedna je od najaktivnijih Facebook stranica u BiH. Komentare na portalu je dosta lako davati, registracija se može izvršiti preko e-mail adrese ili Facebooka, a nemoguće je provjeriti da li su e-mail adresa ili Facebook profil pravi ili lažni, dok se komentari objavljuju gotovo isključivo pod izmišljenim nadimcima ili „nikovima“ (skraćenica od engleske riječi za nadimak nickname). Na svakoj vijesti na kojoj je omogućen komentar stoji upozorenje da komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala. Korisnici se mole da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Klix.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Međutim, dalje se navodi da zbog velikog broja komentara Klix.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. U praksi najveći broj komentara bude objavljen, bez obzira na svoj sadržaj, što su posebno u predizbornoj kampanji, koja službeno u BiH traje mjesec dana do dana izbora, obilato koristili tzv. stranački botovi za objavljivanje ogromnog broja komentara sa najrazličitijim formama govora mržnje. Bilo je, međutim, primjera da su se pojedini komentatori žalili na brisanje komentara, optužujući portal da je pristrasan prema nekoj političkoj opciji.
Ono što je bila karakteristika na vijesti o predizbornim aktivnostima jeste da je broj komentara na relativno nebitne izvještaje sa kandidatskih skupova za kratko vrijeme dostizao brojke od nekoliko stotina, što implicira da većina onih koji komentare ostavljaju niti ne čita tekst, već iznosi unaprijed zauzeti stav o kandidatu, ovisno od njegove političke pripadnosti. Tzv. botovi, osim po nadimcima, ako ih nisu mijenjali, obično se mogu prepoznati po tome što ponavljaju komentare bilo unutar jedne vijesti ili na više njih ili daju komentare o drugim političkim subjektima ili temama nevezanim za vijest koju komentarišu. U komentarima se protivnici dezavuiraju iznošenjem optužbi, najčešće, ničim potkrijepljenim, za kriminal, izdaju, vrijeđa se njihov fizički izgled, seksualnost... S druge strane, njihove pristalice ih prikazuju sa gotovo natprirodnim moćima, da će riješiti ekonomske probleme, suprostaviti se odlučno političkim protivnicima, posebno onim iz drugih konstitutivnih naroda, obračunati se sa kriminalom i drugo. Najčešće, ovi komentari nemaju nikakve veze sa stvarnim nadležnostima koje bi kandidati imali u slučaju izbora, a posebno se to odnosilo na kandidate za članove Predsjedništva BiH.
SDP: Denis Bećirović i Nermin Nikšić
Komentari za i protiv kandidata za člana Predsjedništva BiH i predsjednika SDPBiH Denisa Bećirovića i Nermina Nikšića također su slijedili gore navedenu matricu.
Za primjer ćemo uzeti vijest sa predizbornog skupa SDP-a u Gračanici, objavljenu na početku kampanje, 10. septembra u 19.56 sati, na portalu Klix. Kraći izvještaj sa skupa imao je naslov „Bećirović: Jedini ja vodim čistu, pozitivnu i poštenu kampanju“.
Na ovu relativno nevažnu vijest uslijedio je čak 501 komentar! Vrijeđan je njegov fizički izgled zbog navodno rumenih obraza (rumenko, Rumenige...), što je matrica koja će ga pratiti tokom cijele kampanje, vrijeđan je njegov odnos prema islamu, te je nazvan „muslimanomrziteljom“, vrijeđan je njegov patriotizam zbog navodnog provođenja rata na tavanu ili u podrumu, nazvan je „uhljebom“, što se ustalilo kao standardan izraz za one koji žive na račun države, bez rada u tzv. realnom sektoru i drugo. Sa druge strane, može se vidjeti da su u njegovu odbranu velikim dijelom stali „botovi“ budući da su osobe sa istim nadimcima objavljivale više komentara, bilo različitih ili ponavljali iste, te da je korišten standardan rječnik kakav je zabilježen i na drugim vijestima vezano za kandidate SDP-a. Botovi su najvjerovatnije bili oni sa nadimcima Alibeg, Erdeni, Brada01 i drugi koji su postavili najviše klišeiziranih komentara u kojima se navodi da je SDP „definitivno najorganizovanija stranka u BiH“, da Bećirović ima najveću podršku naroda, da je „najbolji i najpotpuniji političar“, da će BiH zablistati kad se vlast promijeni , da će Bećirović vratiti poštovanje državi i drugo
Osim komentara za i protiv Bećirovića, već se ovdje može uočiti trend da se u raspravu ubacuju pristalice drugih kandidata koji u tekstu nisu ni spomenuti. Ubacuju su komentari u prilog Željka Komšiću, odnosno da je za probosansku opciju puno važnija pobjeda Komšića u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali zanimljivo i da se javljaju botovi autsajdera Mirsada Hadžikadića sa porukama koje nemaju nikakve veze sa tekstom.
Kada bi se čitali samo komentari na ovaj tekst, ne bi se moglo uopšte zaključiti o kakvom se događaju radi niti kakve je Bećirović poruke uputio.
SDPBiH održao je 13. Septembra u Livnu predizborni skup, a izvještaj je na Klix.ba objavljen istoga dana u 21.38 sati. Jedan od govornika bio je i stranački čelnik Nermin Nikšić, čija je izjava, veoma skraćeno, prenesena na kraju teksta, ali je uz tekst objavljena Nikšićeva fotografija što je onda dovelo do velikog broja komentara o samom Nikšiću. Ukupno je zabilježeno čak 845 komentara na vijest.
Ako krenemo prvo od analize negativnih komentara, SDP se optužuje za kriminal - Nikšiću se spotiče navodna afera u Elektrprovredi BiH i stavlja link na tekst iz portala Žurnal o sumnjivim poslovima Nikšića i bivšeg direktora Elektrovredide BiH Elvedina Grabovice, te da je u svojim izjavama izjednačavao žrtvu i agresora. Već u prvom komentaru SDP se optužuje za slab patriotizam i loš odnos prema islamskoj tradiciji i izruguje se Nikšićevom fizičkom izgledu zbog debljine. (Ovo je vlaska stranka. Puna korpa balija koji se oblokavaju i zderu krmetinu. Nermine manje krmetine hercika ce te strefit koliko se ugojio ko prase). Ta mantra kako članovi SDP-a jedu svinjetinu i time vrijeđaju Bošnjake ponavljala se gotovo na svakoj vijesti koja se odnosila na SDP.
Na ove napada spremno je odgovorila ekipa bliska SDP-u, a neki nadimci viđeni su već ranije, kao Alibeg, koga smo spominjali u vijesti o Bećiroviću. U očito već pripremljenim komentarima, koje neki ponavljaju i više puta, kaže se kako ljudi SDP-a trebaju biti uzor svima, da je Nikšić obrazovan, „gospodin“, da je dosta nacionalizma i da SDP ima spreman Plan 10, da će se SDP boriti za svakog građanina zemlje. Naširoko se citiraju i poruke iz SDP-ovog programa.
Sve u svemu, jedan rezignirani čitalac je svojim komentarom na ovu vijest pogodio suštinu: „Po komentarima, broju i dužini teksta da se zaključiti, da ljudi zarađuju svoj hljeb komentarima.Nekad se čovjek nasmije bierima, sad ih više nema,botovi se međusobno prepucavaju.“
SBBBiH – Fahrudin Radončić
Za razliku od SDP-a ili SDA, gdje predsjednici stranke nisu ujedno bili i kandidati za člana Predsjedništva BiH, lider Saveza za bolju budućnost se i po treći put kandidirao za člana kolektivnog šefa države iz reda bošnjačkog naroda. Tako se verbalni rat koji je vođen između njegovih pristalica i protivnika još više vodio oko njegove ličnosti, nego u slučaju SDA ili SDP-a.
Radončić je svoju kampanju započeo u Srebrenici i Bratuncu i vijest o tome objavljena je na portalu Klix.ba 7. Septembra u 21,17 sati, ali u ratu komentarima koji je tada počeo njegove poruke nisu ni spomenute.
Ni Radončić nije pošteđen ružnih aluzija na svoj fizički izgled, posebno nizak rast (kepec), dovođeno je u pitanje njegovo bošnjaštvo, jer je rođen u Crnoj Gori, te je nazivan Srbinom, Šiptarom, crnogorskim imigrantom, Šošonom (pogrdni naziv za Sandžaklije) i antibošnjakom, da ne zna govoriti bosanski jezik. Naglašavane su njegove navodne veze s organiziranim kriminalom, naročito Naserom Keljmendijem, pravljene ružne doskočice s njegovim imenom ili prezimenom (brabončić, smradončić, kradončić), optuživan je za razne malverzacije. Pravljene su i aluzije na ljubavne veze nekih drugih članova SBB-a koji su se pojavili na fotografijama iz Bratunca i Srebrenice.
Njegove pristalice nisu ostale dužne. Osim veličanja Radončića, meta njihovih protunapada uglavnom je bila SDA, paradokslano dotadašnji koalicioni partner SBB-a. Hvale se Radončićeve liderske sposobnosti (jedini pravi lider), ističe da jedini on može spasiti BiH od podjela, ukazuje na njegov akcent na ekonomiji i evropskom putu BiH. Neki od ovih komentara pojavljuju se više puta, i logično je pretpostaviti da iza njih stoje botovi.
Optužbe na račun političkih protivnika, prije svega SDA, uglavnom su već od ranije bilo poznate. Na primjer da SDA zanima samo sarajevska Općina Centar ili „fildžan država“, da su vladajuće stranke HDZ, SDA i SNSD „bagra“ koja je upropastila državu (kao da SBB nije bio dio vladajuće koalicije), da SDA želi eliminaciju Radončića i SBB-a kao jedine snage spremne da se obračuna sa „kriminalnom hobotnicom“...
Jedna od specifičnosti prepucavanja na relaciji SDA-SBB bilo je i međusobno optuživanje za špijuniranje u korist nekadašnje jugoslavenske obavještajne službe UDBA, i to skoro tri decenije nakon raspada Jugoslavije! To je i bila glavna tema saopćenja SBB-a objavljenog na Klix.ba 26. septembra u 18,21 sati pod naslovom „SBB: Dok se Radončić borio protiv velikosrpskog zla, Izetbegović je bio saradnik UDBA-e“. Na ovu vijest napisan je 341 komentar.
S tim u vezi je i jedan od pogrdnih nadimaka datih Radončiću „Šćepo“, što je navodno bilo njegovo kodno ime kao agenta UDBA, a njegovi protivnici nikad to ne propuštaju da spomenu u ovakvim komentarima. Ponavljaju se optužbe za veze sa organiziranim kriminalom, ponovo se na ružan način poigrava s njegovim prezimenom i sve to stavlja u isti kontekst sa radom za UDBA-u. Komentator s nadimkom Haber je to ovako napisao: „Smrdončić najveći balkanski rasturač droge, član kriminalne organizacije Keljmendija, Šćepo UDBI - n suradnik.“ Kao „argumenti“ protiv Radončića i dalje se iznose uvrede na račun fizičkog izgleda, čak se i prave nikovi s tim u vezi kao „KepecTornjak“. „KepecTornjak“ piše više komentara, gdje, između ostalog, Radončića naziva „Vlahrudinom“, „dokazanim KOS-ovim špijunom“, „antibošnjakom“, a članove SBB-a stokom.
Pristalice SBB-a nisu ostale dužne, te su lidera SDA Bakira Izetbegovića nazivale izdajnikom, ponavljali optužbe da je „špijunirao svoju porodicu“, da je kod Izetbegovića i „oligarha“ zavladala panika te su počeli primjenjivati „svoje najpoznatije metode“. Članstvo SDA je čak u jednom komentaru nazvano „ljudskim otpadom“, a poručeno im je da je njihova najveća slabost popularnost Radončića u narodu. Također je u velikom broju poruka Radončić nekritički hvaljen (gigant, naš predsjednik...).
Na kraju, teško se oteti utisku da je u ovim međusobnim prepucavanjima okršaj Radončićevih protivnika i pristalica bio jedan od najžešćih u protekloj izbornoj kampanji, sa bezbroj uvreda i konstrukcija sa obje strane, uz gotovo potpuni izostanak stvarnih argumenata zbog čega (ne) bi trebalo glasati za Radončića.
SDA: Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović
Stranka demokratske akcije je u ovu izbornu kampanju ušla sa liderom Bakirom Izetbegovićem kome je isticao drugi mandat u Predsjedništvu BiH, te se nije ponovo mogao kandidirati za člana kolektivnog šefa države. Međutim, iako se nije pojavio ni na jednoj drugoj izbornoj listi, kao stranački lider bio je glavni nosilac kampanje, više nego kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, a samim tim i najveća meta napada političkih protivnika u anonimnim komentarima.
Prvi veći skup SDA tokom zvanične kampanje održan je u Zenici 7. septembra, a na Klix.ba je objavljen kraći izvještaj o tome u 20,17 sati pod naslovom „Izetbegović: Neće biti dominacije većih nad manjima, ali ni manjina neće vladati životom većine“. Zabilježeno je ukupno 369 komentara.
Već u prvim komentarima izrugivalo se Izetbegovićevom izgledu i pravljene su aluzije na račun njegove supruge, direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i kandidata za Parlament FBiH, Sebije Izetbegović. Komentator pod nadimnkom Vekki je napisao: „Bakreni od oktobra ti nećeš vladati ni sebijom“, a drugi su ga nazvali „žutim kretenom“ i „riđanom“. SDA je nazvana strankom smradova, optuživana da kupuje glasove, da su njeni članovi „sve pokrali“, da je to „klasična mafijaška stranka“, da nisu „snaga naroda“, što je bio slogan SDA, već njegov karcinom, da su izdajnici, lopovska bagra i drugo. Zanimljivo je da su već tada pravljenje aluzije na saradnju sa UDBA-om, što će kasnije posebno eskalirati u duelima sa Radončićevim pristalicama, o čemu smo već pisali. Tako je komentator s nadimkom „juka1221“, između ostalog napisao da su među okupljenima na skupu u Zenici sve „udbaš do udbaša“.
Pristalice SDA spremno su odgovorile pohvalama na račun Izetbegovića, da su njegove poruke na mjestu, najavom da su sigurni pobjednici izbora, ali im je uzvraćeno da su svi oni koji pišu takve komentare „uhljebi i botine“.
U ovu raspravu su upali pristalice SDP-a i Hadžikadića, pišući veliki broj komentara o svojoj stranci/kandidatu, ne vežući svoje komentare ni za šta što je izgovoreno na tribini SDA.
Očekivano, predizborni period iskorišten je za promociju kandidata putem otvaranja javnih objekata. Jednom takvom događaju, otvaranju škole u sarajevskom naselju Aneks, prisustvovao je i Šefik Džaferović. Klix.ba je objavio članak o tome 1. oktobra, a objavljeno je 130 komentara. Inače, vijesti u kojima je akcent bio na Džaferoviću, u konačnici i pobjedniku u utrci za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda, izazivale su manje komentara nego one u kojima je glavni akter bio Izetbegović.
Protivnici su, očekivano, osuli paljubu po Džaferoviću i SDA, koristeći manje-više već viđene optužbe i uvrede na račun prije svega stranke, a nešto manje po samom Džaferoviću: da su izdali Srebrenicu i to dva puta, da su zvaničnici SDA „smradovi“ koji su opljačkali sve donacije, nazivali ih uhljebima, mafijom, da zloupotrebljavaju djecu u predizborne svrhe. Događaj je nazvan maskenbalom, za prisutne je rečeno da su krezubi, Džaferović je nazvan sisačem budžeta, ismijavano njegovo (ne)znanje engleskog jezika...
Pristalice SDA prikazivali su Džaferovića i SDA kao garant sigurnosti i opstanka BiH. Već prvi komentar glasio je: „Dok je Dzaferovica i SDA ne treba se bojati da ce se Bosna raspasti i podijeliti, jedino SDA je garant da Bosnu ne mogu dijeliti kako oni hoce“. Džaferović, koji je unaprijed nazivan novim predsjednikom, „gdje god dodje ima najvecu podrsku naseg bosnjackog naroda i to su pokazale sve ankete i analize nezavisnih nevladinih organizacija, jer nas bosnjacki narod je prepoznao pravog lidera i borca za drzavu bih i nas bosnjacki narod.“
Komentator pod nadimkom „Automatic777“, koji je objavio veći broj komentara u prilog Džaferoviću, sublimirao je sve te vrline kandidata SDA u jednom komentaru: „obrazovan,diplomirao i zavrsio pravo, . iskusan, radio kao tuzilac,sudija,nacelnik csb,predsjednik ps bih, odmjeren, uvijek daje prihvatljive,tacne,istinite i odmjerene izjave, borac, citav rat bio pripadnik oruzanih snaga bih i borac za bih, domoljub, voli svoju zemlju,gradi je,unapredjuje,stiti,obnavlja, pametan,pise prijedloge zakona, prijedloge odluka i provodi ih, kulturan, u javnoj komunikaciji pristojno i lijepo se ponasa.i prica“.
Također, ni ova vijest nije mogla proći bez upadica pristalica drugih stranaka da daju komentare koji nisu imali nikakve veze sa sadržajem vijesti. Valjda, međutim, primijetiti da su se Džaferovićeve pristalice ipak potrudile da daju više stvarnih argumenata ili barem kulturno izrečenih argumenata zašto glasati za njega, nego što je to bio slučaj u drugim prilikama.
Narod i pravda: Elmedin Konaković
Narod i pravda, „politički projekt“ a ne stranka, kako voli reći njen osnivač Elmedin Konaković, bivši član SDA i premijer Kantona Sarajevo, uzeta je u razmatranje u ovom radu prije svega zbog za mnoge iznenađujućeg uspjeha u Sarajevu i jer je njen lider jedini javno spomenuo botove i najavio objavljivanje registra „uhljebljenih botova“ i obračun s njima, a zamolio je svoje pristalice više puta da se ne služe istim sredstvima. Ostaje da se vidi da li će takav registar i biti objavljen.
Portal Klix.ba objavio je 24. septembra u 21,33 sati tekst pod naslovom Narod i pravda: „Objavit ćemo registar uhljebljenih botova i obračunati se sa njima“. Registrirano je ukupno 266 komentara.
Kako je navedeno u izvještaju, Konaković je doslovno poručio: „Zaposlili su hiljade i hiljade botova koji na društvenim mrežama preko lažnih profila lažu, vrijeđaju i blate poštene i časne ljude koji se nikada nisu krili, koji su uvijek istupali imenom i prezimenom. Mi znamo ko su ti botovi, danas je to vrlo lahko otkriti, znamo da su uhljebljeni na budžetu. Osim boračkog, bit će neophodno objaviti i registar botova i obračunati se sa onima koji su u državnoj službi i koji zloupotrebljavaju resurse svih nas.“
Konakovićeve riječi dočekane su žestokom paljbom njegovih protivnika, možda upravo onih koje je spomenuo u svom govoru. Nazvan je uhljebom i prikrivenim SDA-ovcem, propalim studentom elektrotehnike, lopovom, parazitom, da je pokrao KK Bosnu čiji je bio igrač i funkcioner. Mnogi su podsjećali na njegovo članstvo u SDA, optužen je da je zahvaljujući Bakiru i Sebiji Izetbegović dobio diplomu Fakulteta za sport i da su ga odmah „na vlast postavili“, udarano je na njegov privatni život jer ga je bivši punac „otjerao“...
Konakovićev apel svojim pristalicama da se ne kriju iza lažnih profila izgleda da je imao određenog odjeka, tako su vijesti o aktivnostima Naroda i pravde uglavnom služile za međusobni obračun pristalica drugih opcija, prije svega SBB i SDA, te kritike na račun Konakovića na koje je malo ko uzvratio. Također, ponovo su na komentarima bile aktivne pristalice Hadžikadića.
Za primjer možemo uzeti izvještaj portala Klix sa centralnog skupa Naroda i pravde na Ilidži 1. oktobra, objavljenog pod naslovom „Narod i pravda na Ilidži: Grande koaliciju SDA i SBB-a ćemo poslati u opoziciju“ u 22,59 sati. Zabilježena su 153 komentara.
Prvi „napad“ izvele su pristalice SBB-a nazivajući Konakovića propalim političarom, da je drugovao sa „SDA ubicama i bio njihov psić“, pogrdno je nazvan Konjakovićem...
Vrijeđana je njegova supruga, govoreno da njegovu stranku treba nazvati “Laž i nepravda”, da je on oličenje svega prljavog, na najvulgariniji način prikazan njegov nekadašnji odnos sa liderom SDA Bakirom Izetbegovićem. Konakoviću je prognoziran loš rezultat, podsjećalo ga se na dane kad je bio premijer Kantona, jedan komentator je napisao: „Ironičan naziv stranke koji se kosi sa svim načelima osnivača iste“. Konakovića je malo ko branio, jedan mu je poželio pobjedu, a drugi je komentatore SDA i SBB-a nazvao „vazelincima“.
U Konakovićevom slučaju okršaji u komentarima nastavljeni su i nakon izbora zbog iznenađujućeg uspjeha njegove stranke, koja je sada u poziciji da bude ključna za formiranje kantonalne vlade. Također, očekujemo da vidimo da li će Konaković održati obećanje i objaviti spiskove stranačkih botova.
Zaključak: Koliko botovi utiču na (ne)izlazak na izbore?
Na kraju teško je zaključiti koliko su anonimni komentari stranačkih botova zaista uticali na potencijalne glasače na oktobarskim izborima. Potrebna su dalja istraživanja fenomena botova na društvenim mrežama i internet portalima, prije svega da se daju precizni odgovori na pitanja ko su ti ljudi, koliko ih ko plaća i da li stranke imaju informacije o njihovom uticaju na javno mnijenje. Portali koji dopuštaju komentarisanje morali bi imati obavezu da na neki način filtiraju ove poruke, posebno one koje su nabijene mržnjom ili prijetnjama, jer se umjesto prenosilaca vijesti pretvaraju u sredstvo za širenje govora mržnje, a sam govor mržnje u komentarima, ako povećava čitanost, na neki način postaje „unosna roba“. Analizirajući negativne komentare u mjesec dana kampanje stiče se dojam da su se na izborima uglavnom nadmetali fizički ružne osobe, nemoralni ljudi, kriminalci i lopovi, nacionalni i vjerski izdajnici, uhljebi ili oni koji žele da budu uhljebi, prevrtljivci, nesposobnjakovići i slično. Da se vratimo na početak teksta, izgleda smo dobili novu vrstu zloglasnih „Odjeka i reagovanja“, ovaj put sa tehnički neograničenim mogućnostima širenja govora mržnje.
Čak i bez precizne informacije o stvarnom uticaju stranačkih botova na potencijalne glasače, teško je vjerovati da ovakav arsenal govora mržnje može doprinijeti stvaranju pozitivne predizborne atmosfere. Moguće je da je jedini doprinos još veći neizlazak ljudi na izbore.