U Beogradu je 13. juna 2020. objavljena deklaracija „Odbranimo istoriju“ koju je sastavila grupa istoričara sa postjugoslovenskog prostora i ponudila je javnosti u svojim društvima. Dokument je sačinjen od tri dela – preambule, deset tačaka deklaracije i preporuka. Već u prvoj rečenici preambule se detektuje ključni problem koji je motivisao autore: prema njihovoj oceni, to je „revizionistički odnos prema prošlosti“. U nastavku se definiše istorijski revizionizam kao „zloupotreba istorijske nauke, namerno i tendenciozno iskrivljavanje slike o prošlosti“. Glavne uzroke političkih zloupotreba istorije autori pronalaze u nacionalističkim ideologijama i ratovima zbog kojih su ovi trendovi posebno izraženi na postjugoslovenskom prostoru. Kao središnje polje zloupotreba istorije naveden je Drugi svetski rat. Ratovi na prostoru nekadašnje Jugoslavije su nastavljeni „drugim sredstvima“, a godišnjice i jubileji se koriste za „nacionalističku mobilizaciju i učvršćivanje autoritarnih vlasti“. Istorija je danas „rezervni ratni položaj na kome tinjaju neprijateljstva koja razaraju naša društva“, poručuju autori Deklaracije.

Inicijatori dokumenta, „Odbranimo istoriju“, predlažu deset kratko obrazloženih temeljnih principa na kojima bi trebalo da počiva kritička istoriografija: Istorija je nauka; Istorija je dinamična; Istorija je disciplina kritičkog mišljenja; Istorija je multiperspektivna; Istorija je celovita; Istorija je nadnacionalna; Istorija je kontekstualna; Istorija je racionalna; Istorija je slobodna; Istorija je odgovorna.

Deklaracija „Odbranimo istoriju“ izazvala je različite reakcije u regionu i imala stotine potpisnika, ne samo među istoričarima. Njeno objavljivanje povod je da se otvori šira rasprava o problemima istorijske nauke. Časopis „Kritika“, kojeg objavljuje Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, pozvao je akademske istoričare iz regiona, među kojima su autori, potpisnici i nepotpisnici deklaracije, da odgovore na pet pitanja koja smo postavili.

Njih desetoro (Husnija Kamberović, Tvrtko Jakovina, Dubravka Stojanović, Aleksandar Miletić, Petar Todorov, Momir Samardžić, Hrvoje Klasić, Srđan Milošević, Goran Vasin i Adnan Prekić) se odazvalo i njihovo odgovore je časopis objavio u broju 2 za 2020. godinu.

Kompletne odgovore možete čitati na stranici časopisa Kritika.