Objavljen je dvanaesti broj naučnog časopisa „Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)“, koji je ove godine posvećen obilježavanju 75 godina Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, najstarijeg studija historije u Bosni i Hercegovini.Za razliku od uobičajenih tematskih izdanja koja su usmjerena na jednu hronološki ili tematski ograničenu oblast, ovo izdanje ima posebnu svrhu – povezati Odsjek za historiju s generacijama njegovih bivših studenata, odnosno alumnija. Autori okupljeni u ovom broju svjedoče o bogatstvu i raznolikosti savremenih naučnih pristupa te o doprinosu koji alumniji Odsjeka daju proučavanju prošlosti kroz svoja istraživanja i rad u različitim naučnim i kulturnim institucijama.
Ideja za ovaj tematski broj oblikovana je tokom priprema za naučnu konferenciju pod nazivom „Bosanskohercegovačka historija kroz vizuru alumnija Odsjeka za historiju“, koja je održana od 23. do 25. aprila 2025. godine u organizaciji Centra za historijska istraživanja (CeHiS). Na osnovu izloženih referata, uredništvo časopisa je nakon stroge recenzentske procedure uvrstilo sedamnaest pozitivno ocijenjenih radova. Strukturu broja čini dvanaest izvornih naučnih radova, jedno prethodno priopćenje, tri pregledna naučna rada, te jedan prevod relevantnog naučnog teksta. Pored toga, čitalačkoj publici predstavljeno je i šest novih publikacija iz oblasti historiografije, arheologije i muzeologije.
Tematika ovog broja izuzetno je raznolika i obuhvata širok spektar tema, od istraživanja neolitskog alata, Batonovog ustanka, majčinstva i djetinjstva u unutrašnjosti rimske Dalmacije, preko ranog kršćanstva, potomaka vojvode Vlatkovića, urbanizacije u srednjovjekovnoj Bosni i nekretnina bosanskih velikaša u Dubrovniku, do novih arheoloških nalaza iz srednjeg vijeka, veze između stećaka i ranih nišana, arhitekture u austrougarskom periodu, položaja Bosne i Hercegovine u Prvom svjetskom ratu, kulture sjećanja u Bosanskoj krajini, likovne umjetnosti u periodu socijalizma, historijskog razumijevanja pojma “etničko čišćenje” te doprinosa Odsjeka za historiju nastavnom procesu u Bosni i Hercegovini.
Priprema i izdavanje „Radova“ rezultat su kontinuiranog rada Centra za historijska istraživanja (CeHiS), unutar kojeg je glavni i odgovorni urednik ovog broja prof. dr. Amra Šačić Beća, vanredna profesorica na Odsjeku za historiju. Organizaciju redakcijskih poslova kao sekretar vodila je doc. dr. Minela Radušić, a rad Uredničkog savjeta koordinirao je prof. dr. Adnan Kaljanac sa Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Cijelo izdanje časopisa dostupno je na sljedećem linku.
Mi posebno skrećemo pažnju na rad Dine Dupanovića „Geneza retribucije i kulture sjećanja na cesti Bihać – Bosanski Petrovac: Od puta AVNOJ-a do puta Armije RBiH“. Članak na primjeru analize spomenika duž ceste od Bihaća do Bosanskog Petrovca, istražuje kako memorijalni pejzaži oblikuju sjećanje i odnos prema prošlosti u kontekstima višestrukih, često konfliktnih trauma. Naime, ta cesta je nekada bila poznata kao Put AVNOJ-a, a danas Put Armije Republike Bosne i Hercegovine. Spomenici na tom prostoru oblikuju sjećanja na događaje i žrtve iz 1941–1945. i 1992–1995. godine. Istraženo je kako promjena naziva ceste i povezani narativi utječu na percepciju memorijalnog pejzaža. Neki memorijali šute o određenim stradanjima ili ih potpuno zanemaruju, dok su drugi posvećeni palim borcima i partizanskoj borbi, dajući prioritet određenim narativima. Pojedina mjesta sjećanja početkom 1990-ih godina postat će mjesta koja su poticala mržnju i osvetu prema drugoj nacionalnoj i etničkoj zajednici. Današnji spomenici iz oba rata djelomično komuniciraju, no često na nacionalnoj osnovi, reflektirajući etničke i političke napetosti. Ova lokalna historija postavlja pitanje šireg značaja: kako memorijalni pejzaži oblikuju sjećanje i odnos prema prošlosti u kontekstima višestrukih, često konfliktnih trauma?
Dvanaesti broj časopisa predstavlja značajan doprinos savremenim istraživanjima iz oblasti historije, historije umjetnosti i arheologije, te potvrđuje kontinuitet naučnog rada Odsjeka za historiju i njegovu povezanost s generacijama istraživača koje su ponikle na ovom studiju.