Nitko ne može pobjeći od prošlosti

Nitko ne može pobjeći od prošlosti

Knjiga danskog historičara Christiana Axboe Nielsena „“NISMO MOGLI VJEROVATI“ izaziva pažnju regionalne javnosti. U najnovijem broju „Glasa Slavonije“ prikaz piše Dario Majetić. Prikaz, kao i sama knjige, počinje od nogometa (finale kupa Jugoslavije između Hajduka i Crvene zvezde 1980, i potom utakmicom između Dnama i Partizan 1990. godine, kada su se navijači odrekli Tita). Nilsen navodi i jedno svjedočenje svjedoka koji je preživio masakr u Višegradu 14. juna 1992. godine. Kada su ga sudci pitali kako se tačno sjeća datuma, odgovorio je kako se toga dana trebala igrati nogometna utakmica na Svjetskom prvenstvu, koju je namjeravao gledati.

Nilsenova knjiga je prepuna informacija i poticajnih interpretacija. Uzroci rata i zločina nisu u nekoj drevnoj mržnji, nego i djelovanju političkih elita koje su provocirale nacionalizam i međuetničku mržnju. Ali, zaključuje Nielsen, „priče o tome da ljudi do 1991. nisu imali pojma jesu li njihovi susjedi Srbi, Hrvati ili nešto treće pretjerane su i demantirane u dokumentima jugoslavenske policije i sudskih tijela“. Nielsen pokazuje kako se Jugoslavija posepeno raspadala, te kako je nakon kratkog rata u Sloveniji 1991., u Hrvatskoj počeo rat izazvan „osjećajem nesigurnosti“ Srba u Hrvatskoj, ali i Hrvatske od moguće pobune Srba. „Sigurnosna dvojba stvorila je razlog za obje strane u Hrvatskoj da budu prve koje će željeti krenuti u napad“, te su „ulje na vatru u Hrvatskoj i u Srbiji dolijevali ekstremisti, koji su dolazili izvana. U istočnoj je Hrvatskoj također važnu ulogu imala obavještajna služba, koja nije htjela prepustiti slučaju kontrolu graničnog područja“. Osim JNA u napadima su sudjelovale brojen paravojne formacije pod njenom kontrolom, koje su „ratne igre uvježbali u Hrvatskoj da bi naučeno primijenile u surovom ratu u Bosni i Hercegovini, u kojoj je, usput rečeno, takvih [paravojnih] skupina bilo 60!“

Veliki dio knjige autor je posvetio ratu i počinjenim zločinima u Bosni. Upućuje i na presude Međunarodnog suda u Haagu o tim zločinima. Autor prikaza u „Glasu Slavonije“ piše: „Što se tiče Muslimana i njihove ideje o "prostoru džihada", sporni su i nedovoljno procesuirani zločini nad Hrvatima i Srbima u režiji Patriotske lige i njezina vojnog krila "Zelene beretke" te naoružanih skupina pod formalnim zapovjedništvom Nasera Orića, koji su u Podrinju pobili 1200 Srba. Muslimanima je u Haagu presuđeno zbog "Centralne Bosne", "Logora Čelebići", Maline-Bikoši; Livade-Kamenica, ali je ispod radara ostao masakr nad Hrvatima u selu Grabovica. Tamošnji Hrvati su na MKSJ-u osuđeni zbog Lašvanske doline, Mostara i za Stupni Dol. Paradoksalno je da su zločini počinjeni u Stupnom Dolu najviše naštetili Hrvatima jer je došlo do bošnjačke odmazde koja je s lica zemlje zbrisala Hrvate i hrvatsku kulturu srednje Bosne. Također izdvajamo slučaj Prlić et. al. 2017., gdje je žalbeno vijeće MKSJ-a potvrdilo presudu protiv Praljka i pet drugih bosanskih Hrvata, s opaskom da je Stari most u Mostaru bio legitimni vojni cilj u trenutku kada je bio srušen“.

Cjelovit prikaz se može čitati na internet stranici lista Glas Savonije.

26.12.2021

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.