GOLI OTOK

GOLI OTOK

Regionalnu ured fondacije „Frierich Ebert“ i „Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću“ iz Zagreba pokrenuli su projekt i objavili brošuru o Golom otoku ("Goli otok. Kratki vodič kroz povijest logora na Golom otoku"). Njegovanje kulture sjećanja nije lahak zadatak. Savremena društva suočavaju se s rastućim brojem izazova, pa je za projekte s historijskim temama sve teže pronaći finansijska sredstva. Sinergija djelovanja Fondacije Friedrich Ebert u Zagrebu i udruženja Documenta na njegovanju kulture sjećanja tim više je neobična i ujedno pohvalna. Neobična, jer njemačka politička Fondacija ovim projektom široj javnosti u Hrvatskoj i inozemstvu daje uvid u historijske događaje i savremene interpretacije, upravo zahvaljujući saradnji s udruženjem Documenta, koja na području kritičkog suočavanja s prošlošću ima dugogodišnje iskustvo. Pohvalna, jer doprinosi didaktički primjerenom suočavanju šire javnosti s važnom temom iz prošlosti, a time i izgradnji demokratske političke kulture u hrvatskom društvu.

Za Fondaciju Friedrich Ebert, instituciju koja se bavi političkim obrazovanjem, historija je uvijek mjesto učenja – ko se suočava s historijom, trebao bi to raditi s dvostrukim spoznajnim interesom: prije svega da bi shvatio šta se i kada, zašto i s kakvim posljedicama dogodilo, ali i da bi iz historije izvukao pouke za sadašnjost i budućnost. Fondacija je, sa svojim odjelom za historiju, dala opsežan doprinos istraživanju historije fašizma u Njemačkoj, historije radničkog pokreta i njegovih glavnih protagonista te društvenoj historiji.

Na tragu kritičke historijske nauke Fondacija Friedrich Ebert ovom brošurom koju je priredila želi pridonijeti razumijevanju događaja na malom jadranskom otoku – Golom otoku – te omogućiti da se iz opisanih zbivanja, struktura i veza izvuku pouke za sadašnjost i budućnost.

Goli otok je mjesto obilježeno represijom jugoslavenskog komunističkog režima nad hiljadama pojedinaca koji su na otoku bili zatvoreni. Negostoljubivi i nenaseljeni otok između Raba i Senja predstavlja jedno od simbolički najvažnijih mjesta u savremenoj historiji Hrvatske, odnosno bivše Jugoslavije. No od nekadašnjeg logora, kasnije zatvora na Golom otoku, ostale su tek derutne i devastirane zgrade po kojima zimi pasu ovce, a ljeti šetaju turisti u potrazi za iskustvom “jadranskog Alcatraza” koje im prodaju turističke agencije i lokalni brodari.

Iako su za Goli otok gotovo svi u Hrvatskoj čuli, rijetki o njemu mogu reći više od nekoliko smislenih rečenica. Jedan od važnijih razloga ovog nesrazmjera je i donedavni manjak širokoobuhvatnih naučnih istraživanja Golog otoka. Objavom knjige “Povijest Golog otoka” dr. Martina Previšića početkom 2019. godine učinjen je veliki iskorak u naučnom istraživanju ove važne teme. No Previšićeva knjiga od šestotinjak stranica svojim opsegom uveliko nadilazi potrebe za informiranjem prosječnog posjetioca, odnosno šire javnosti.

Radionice na Golom otoku - snimljene iz zraka. Autor: Bruno Loje. Preuzeto iz brošure o Golom otoku, str. 13.

Ova brošura nastala u saradnji s dr. Martinom Previšićem predstavlja kratki uvod u tematiku političke historije Golog otoka te vodič po dijelu otoka koji posjetioci najčešće obilaze. Rezultati višegodišnjeg naučnog istraživanja dr. Previšića čitaocima su predstavljeni na razumljiv i jednostavan način primjeren čitaocima koji nemaju predznanja o Golom otoku ili o političkoj historiji Hrvatske.

Pored pružanja osnovnih informacija o logoru, kasnije zatvoru na Golom otoku, cilj ove brošure je potaknuti čitaoce na razmišljanje o ideološki motiviranom nasilju u okvirima različitih režima na području Hrvatske u 20. stoljeću. Ujedno želimo naglasiti važnost očuvanja ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca te potaknuti empatiju prema žrtvama političkog i ideološkog nasilja.

Brošura se može preuzeto ovdje.

Izvor: Goli otok.

14.11.2021

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.