Poplave u BiH između dva svjetska rata

Poplave u BiH između dva svjetska rata

Bosna i Hercegovina se ovih dana suočava sa veliim poplava. Poplave nisu nikakva novina. One su se dešavale tokom čitave ljudske povijesti, a Udruženje za modernu historiju je prije nekoliko godina objavilo o tome knjigu „Poplave, zemljotres, smog“. Na ovom mjestu upućujemo na rad Enesa S. Omerovića „Poplave u Bosni i Hercegovini (1918-1941)“.

Da li je do 1941. godine na prostoru Bosne i Hercegovine bilo poplava koje možemo smatrati „velikim“, „historijskim“, „katastrofalnim“, „stoljetnim“?

Hronološki gledano, prva poplava u međuratnom periodu koja se posebno izdvaja kako po broju mjernih mjesta na kojima su postignuti maksimalni vodostaji, tako i po veličini zahvaćenog prostora i štetama koje su poplave ostavile iza sebe jeste poplava iz novembra 1925. godine. U tom periodu zbog velikih padavina većina bosanskohercegovačkih rijeka je nadošla i na nekoliko desetina vodomjernih stanica zabilježeni su do tada maksimalni vodostaji. Na čak 29 vodomjernih stanica rekordi postavljeni u novembru 1925. godine nisu dostignuti ni premašeni do početka Drugog svjetskog rata, a na mnogim mjestima nisu premašeni ni do danas. Rekordni vodostaji zabilježeni su na svim tada postojećim vodomjernim stanicama u slivu Une i slivu Vrbasa, na nekoliko vodomjernih stanica u direktnom slivu Save, u slivu Neretve na rijekama Tihaljina, Šuica i Mušnica te u slivu Drine na nekoliko vodomjernih stanica. I na ostalim mjernim mjestima u navedenim slivovima vodostaji su dostizali historijski maksimum, dok u slivu rijeke Bosne, i pored povećanog vodostaja, oni ipak nisu dosezali historijski maksimum (osim na Lašvi u Travniku).

Čitav članak se može čitati ovdje.

DR ENES S. OMEROVIĆ

06.11.2021

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.