POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1965-1976)

POPLAVE U BOSNI I HERCEGOVINI (1965-1976)

Bosna i Hercegovina se ovih dana suočava sa veliim poplava. Poplave nisu nikakva novina. One su se dešavale tokom čitave ljudske povijesti, a Udruženje za modernu historiju je prije nekoliko godina objavilo o tome knjigu „Poplave, zemljotres, smog“. Na ovom mjestu upućujemo na rad Vere Katz, u kojem se analiziraju uzroci i razmjere velikih poplava u BiH 1965 – 1976. godine.

Velike poplave samo su jedan od primjera elementarnih nepogoda koje se s vremena na vrijeme dešavaju na različitim mjestima u svijetu. Tijekom prošlosti poplave nisu uvijek bile neminovno negativna pojava, jer dok je čovjek živio sukladno prirodi, plavljenje riječnih dolina bilo je neizmjerno korisno. Međutim, procesi modernizacije, ubrzane industrijalizacije, intenzivne poljoprivredne proizvodnje i nestručnog interveniranja na riječnim tokovima narušavali su prirodnu sredinu, te je svaka nova poplava donosila veću materijalnu štetu, ali i odnosila ljudske živote. Danas, kako tvrde stručnjaci, sve se češće javljaju katastrofalne poplave iz različitih razloga, a neki od njih su globalne klimatske promjene, neplanska sječa šuma, nekontrolirana izgradnja privrednih i stambenih objekata na potencijalno plavnim područjima, čime se izazivaju krupne promjene u životnom prostoru. Ovaj rad predstavlja pokušaj historiografskog pogleda na kompleksnu problematiku koja je inače u domenu multidisciplinarnog istraživanja. Promatranje međuodnosa čovjeka i prirode na različitim pitanjima i razinama ubraja se u ekohistoriju, naučnoistraživačku oblast koja je već dugo vremena prisutna u razvijenijim historiografijama, a u Bosni i Hercegovini se javlja tek od prije nekoliko godina. Da bi se približilo pitanje velikih poplava, u ovom radu će se prezentirati samo nekoliko primjera tijekom dvanaestogodišnjeg razdoblja (1965- 1976), zatim naznačiti njihove posljedice te nastojanja određenih državnih tijela da se uredi sustav odbrane i zaštite od nekih novih nepogoda.

Velike poplave 1965. – primjer grada Doboja i općina Dobojskog sreza

Velike poplave zadesile su Doboj i ostala općinska središta Dobojskog sreza u noći između 12. i 13. maja 1965. i prouzrokovale veliku materijalnu štetu, a zbog dobro organizirane službe spašavanja ljudskih žrtava nije bilo. „Vodena stihija najviše je zahvatila i oštetila ravničarski dio gradskog naselja u Doboju, gdje su, pored nastambi locirani privredni objekti, skoro cjelokupna trgovinska mreža, javne službe, škole, zdravstvene ustanove /osim bolnice/, komunalni i drugi objekti. Tako je poplavljeno 1.200 stanova, od ukupno 1.480 stambenih i poslovnih zgrada. Voda je u poplavljenim stanovima u cjelini ili djelomično uništila pokućstvo, odjeću i drugu imovinu stanovnika. Na području grada poplavljeno je 26 ustanova, dok je na opštinskom teritoriju stradalo preduzeće ‘Svjetlost’ /pogon ‘Energoinvesta’/, gdje je voda poplavila sve objekte. Preduzeće ‘Trudbenik’ djelimično je oštećeno, zahvaljujući blagovremenom demontiranju i izolaciji nekih mašina i elektromotora. Skoro sva radilišta GP ‘Radnik’ na području Doboja potopljena su i ovom preduzeću nanesena je velika materijalna šteta. Zemljoradnička zadruga takodje je pretrpjela znatne štete na objektima, opremi, mehanizaciji i usjevima, a isto tako velika šteta prouzrokovana je i tvornici ‘Bosanka’. Trgovinska, ugostiteljska, zanatska preduzeća i radnje pretrpjele su istim udesom takođe velike štete“. Ovom poplavom se pokazalo da su prirodno-geografske, a posebno hidrološke prilike grada Doboja, stvarale „povoljne“ pretpostavke za ovakve katastrofalne poplave, što se posebno odnosilo na vrijeme poslije Drugog svjetskog rata, kada se centralni dio Doboja razvijao na „[...] onom niskom zemljištu između starog i novog korita rijeke Bosne“.

Opširan tekst o tome možete čitati ovdje.

DR VERA KATZ

05.11.2021

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.