Priručnik antikapitalizma

Priručnik antikapitalizma

Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin“ iz Zrenjanina je objavila knjigu „Priručnik antikapitalizma. Protiv mišljenja kraja istorije“, autora Todora Kuljića. Knjiga se u izvjesnom smislu naslanja na „Anatomiju desnice“, koju je isti autor objavio 2013. godine.

Osim Uvoda, u kojem teorijski uokvirava antikapitalizam, ova knjiga je podijeljena u četiri cjeline: u prvoj su članci koje je Kuljić objavljivao u raznim časopisima ili pisao kao pogovore knjigama (poput pogovora knjizi Dušana Kecmanovića Etnonacioalizam), u drugom su osvrti na knjige, u trećoj su inervjui i u četvrtoj izabrane kolumne koje je pisao za razne novine, najčešće za beogradsku Politiku.

Antikapitalizam je pojam koji objedinjava sve tekstove u ovoj knjizi. I kada govori o kultu vladara (od kralja Aleksandra, preko Tita do Miloševića), i kada govori o Kosovu i raznim zloupotreba Kosova tokom historije, i kada govori o jugoslavenskom samoupravljanju, i aktuelanosti Manifesta Karla Marksa, i o različitim jugoslavenstvima (Kuljić dosljedno ostaje pri stavu da se o jugoslavenstvima može govoriti jedino u množini!), i o bespomoćnosti antifašizma u Srbiji, Kuljić to uvijek dovodi u vezu s ključnim pojmom čitave knjige – Antikapitalizam. Retradicionalizaciju balkanskih društava, posebno u Srbiji, Kuljić dovodi u vezu s nacionalizmom (normalizacija nacionalizma, je gurnula u stranu i antifašizam, koji je time etniziran i banaliziran, a s nestankom multinacionalne države antifašizam je izgubio svog zaštitnika, jednako kao što je Gavrilo Princip, tvrdi Kuljić, s nestankom Jugoslavije izgubio svog advokata). Kuljić pokazuje kako je za oživljavanje istinskog antifašizma ključno dovesti u pitanje „hegemoni nacionalizam centriran oko slavne nacionalne prošlosti“.

Kuljić kao vrsni sociolog precizno detektira društvene promjene („umesto tranzicije treba reći obnova kapitalizma“, „svuda gde je nacionalizam normalizovan, antifašizam je nepotreban i skrajnut“), jasno definira položaj ljevice i desnice u našim društvima, status intelgencije, konvenrtitstvu intelektualaca i slično, a njegovo prijedlozi za izgradnju antispomenika („kada država digne spomenik žrtvama vlastitog nasilja“), kao jedan od načina boljeg razumijevanja, djeluju gotovo nestvarno, kao san. Pogotovo u vrijeme zaoštrenih odnosa među postjugoslavenskim država. I zbog toga je ova knjiga važna.

17.09.2021

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.