Tuzlanski procesi i Pašaga Mandžić

Tuzlanski procesi i Pašaga Mandžić

Udruženje za modernu historiju je objavilo knjigu „Tuzlanski procesi 70-ih godina XX stoljeća“, autora Kadrije Hodžića. Kadrija Hodžić je analizom do sada posve neistražene arhivske građe, novinskih tekstova i brojnih ragovora s akterima historijskih događaja o kojima piše, koristeći različite naučne pristupe, knjigu Tuzlanski procesi 70-ih godina XX stoljeća smjestio u kontekst promjena s kojima se suočavala ne samo Tuzla nego čitavo jugoslavensko društvo od 1960-ih godina. Hodžić prati tuzlanske „olovne godine“ 1960-ih, kada počinje, po autorovoj ocjeni, privredno zaostajanje ovog grada, što otvara razne frontove sukobljavanja. Diskusije o budućnosti privrednog razvoja Tuzle povući će sa sobom i razna druga pitanja (otvaraju se i pitanja iz Drugog svjetskog rata, odnosi poslije rata), što će kulminirati Tuzlanskim procesom 1975. godine. Autor detaljno prati poziciju Pašage Mandžića, njegovu ulogu u historiji Tuzle, personalni odnos sa drugim povijesnim akterima, ali i pokazuje uspon nove generacije tuzlanskih političara koji svoj kasniji uspon grade na rušenju Pašage Mandžića. No, Hodžić je pokazao da ovo političko (ali ne samo političko) uklanjanje Pašage Mandžića nije rezultat sukoba generacija (jer se Pašaga Mandžić odbijao kandidati na bilo koju političku dužnost). Njegova je teza da je u pitanju montirani proces, zavjera protiv Pašage Mandžića, ali autor pokušava naći motive za tu zavjeru i nalazi da postoje dva kruga u kojima se kuje zavjera protiv Pašage Mandžića: jedan je uži krug (lični animoziteti) a drugi je znatno širi (različiti pogledi na budući razvoj, pitanja lokalpatriotizma). Autor veliki dio rukopisa posvećuje pitanju ličnog animoziteta koji je Franjo Herljević iskazivao prema Pašagi Mandžići i pri tome gradi jednu do sada posve zanemarenu sliku sukoba koji prerasta lokalne okvire (sukob „franjevaca“ – pristaša Franje Herljevića, i „pašagovaca“ – pristaša Pašage Mandžića). Ali, osim bavljenja ulogom ličnih animoziteta u kreiranju Tuzlanskog procesa, autor je veliku pažnju posvetio istražujući pozadinu ovog procesa. On istražuje kako je konstruirana „grupa“, piše biografije članova „grupe“, analizira njihov porodični i profesionalni background. Sve je to smjestio u različite vizije privrednog razvoja Tuzle, prepoznajući dva koncepta privrednog razvoja grada: jedan koncept, kojeg razrađuju Salih Burek i Smail Trbonja tokom 1960-ih, kojima je bliska Mandžićeva vizija razvoja Tuzle iskazana kroz ideju o gradnji Fabrike Sode u Bukinju, i drugi koncept koji je podrazumijevao izgradnju „malotonažne hemijske industrije“, koji je na lokalnom nivou zastupao tadašnji direktor SodaSo kombinata Hazim Hasić, i koji je imao podršku republičkog centra. Tu će se otvoriti niz novih pitanja, s kojima se autor uspješno iznio smještajući ove Tuzlanske procese u te šire povijesne okvire.

Autor je detaljno analizirao optužbe protiv Mandžića i „grupe“, koje su se odnosilo kako na „antisamoupravno djelovanje“ tako i na „nacionalizam“. Hodžić je svojom analizom pokazao neutemeljenost takvih optužbi. On sve procese gleda u dužem povijesnom kontinuitetu, analizira Mandžićeve ideje još od predratnih dana, prati razne rasprave o sudbini Tuzle i slijeganju „terena“, genezu ideje o gradnji fabrike Sode u Bukinju i uticaj koji bi ta tvornica imala na sudbinu Fabrike sode u Lukavcu (jasno dokazuje da se nije radilo o dupliranju kapaciteta), kritički se osvrće na kritičare Mandžićeva djelovanja (Dušan Čkrebić), te pokazuje kako je i zbog čega Mandžić u svojim istupima, kako u toku Drugog svjetskog rata tako i poslije, bio kritičan prema djelovanju svojih „drugova“ (Rodoljub Čolaković).

Ovo nije knjiga samo o Pašagi Mandžiću, iako je Tuzlanski proces u dosadašnjoj literaturu ugavnom promatran kroz sudbinu Pašage Mandžića. Ovo je knjiga koja pokazuje sudbinu svih aktera tog procesa, sudbinu njihovih porodica i prijatelja. Niz je sudbina koje Hodžić pokazuje: Salih Burek, Teufik Selimović Buđoni, Ahmet Delibegović, Halid Čokić, Fadil Čokić, Seniha Hodžić Neđa, Dušan Glamočanin Pele i brojni drugi. Kakva je uloga Rodoljuba Čolakovića, Cvijetina Mijatovića Maje i Franje Herljevića u ovom procesu?

Prelistaj knjigu ovdje.

Izvor: Udruženje za modernu historiju.

Knjiga se može nabaviti kod izdavača na e-mail umhissarajevo@gmail.com.

11.09.2021

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.