Ogledi o historiografiji i nacionalizmu

Ogledi o historiografiji i nacionalizmu

U časopisu Historia Moderna (br. 2/2021) Alen Borić piše prikaz zbornika „Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u Jugoistočnoj Evropi“, kojeg je uredio Amir Duranović, a objavilo Udruženje za modernu historiju.

U ocjeni ovog zbornika Borić zaključuje: „Zbornik radova Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u Jugoistočnoj Evropi okupio je nekoliko eminentnih istraživača iz Bosne i Hercegovine i regije, koji su napravili preglede toka razvoja historiografija, te ukazali na politička uplitanja u posao historičara. Iako autori dolaze iz različitih sredina ukazali su na nekoliko problema, koji su svima zajednički. Zloupotreba historije i historiografije u političke svrhe, iskrivljivanje historijskih činjenica, te pojava kvazihistoričara su samo neke od njih. Smatramo da živimo u vremenu kada je populizam dominantna ideologija, gdje su romantičarske priče o vlastitoj naciji i (zlo)upotreba historijskih ličnosti jedan od načina zadržavanja na vlasti, te predstavljanja samih sebe kao onih „koji se brinu“ i „koji grade budućnost“. Projekat Skoplje 2014., kao i izgradnja ogromnog spomenika Stefana Nemanji u Beogradu imaju za cilj skrenuti pažnju društva sa egzistencijalnih pitanja, a potom i kreirati „idole“ nacije. Uz to, političari će uvijek pronaći parahistoričare, koji će pričati javnosti ono što njima odgovara, kako bi mobilizirali naciju. Također, u Zborniku se govori i o načinu kreiranja identiteta. Prilikom izgradnje nacionalnih osjećaja dominiraju dva kontradiktorna narativa, superiornost vlastite nacije, a potom i „mi smo uvijek žrtve“. Nakon promjene vlasti često dolazi i do promjena paradigme. To se naročito može uočiti u promjenama izazvanih disolucijom Jugoslavije. Branimir Janković je u jednom dijelu svog rada postavio pitanje ponašanja i stavova historičara koji su djelovali u vrijeme socijalizma i nakon raspada države, ali držimo da bi to izuzetno zanimljivo pitanje trebalo detaljnije istražiti. Ono što daje dodatni značaj ovom Zborniku je da su se historičari iz regije okupili i nastojali predstaviti razvoj vlastitih historiografija, te ponuditi rješenja, koja bi bila korisna za nauku uopšte.“

Kompletan prikaz se može besplatno čitati na stranici časopisa na ovom linku.

10.09.2021

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.