Husinska buna – proizvodnja revolucionarnog subjekta

Husinska buna – proizvodnja revolucionarnog subjekta

Fondacija Rosa Luxemburg je objavila knjigu „Husinska buna – proizvodnja revolucionarnog subjekta“.

Bez ikakve dvojbe, u kolektivnoj memoriji jugoslovenskog radničkog i antifašističkog pokreta Husinska buna zauzima počasno mjesto. To je bila buna protiv frapantne socijalne nepravde u tek uspostavljenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. To je bila buna protiv državno-policijskog nasilja, protiv političke elite koja je represijom nastojala ugušiti sve oblike radničkog organizovanja, a koja je netom osnovanu Komunističku partiju zabranila jer se uplašila radničke klase okupljene u revolucionarnu organizaciju.

Uprkos svim opisanim preprekama i ucjenjivačkim praksama kraljevskog režima, husinski rudari sačuvali su ono najbitnije – međusobnu proletersku solidarnost, koja je svakako bila preduvjet za samu borbu tokom jednosedmičnog štrajka od 21. do 28. decembra 1920. godine, u period kada su vlasti progonile husinske rudare i kažnjavale organizatore otpora, prije svega Juru Keroševića, čija je smrtna kazna upravo zbog jugoslovenske i međunarodne radničke solidarnosti preinačena u dvadesetogodišnju robiju.

Husinski rudari su se i za vrijeme Narodnooslobodilačke borbe istaknuli kao prvorazredni borci, pružali su otpor fašističkim osvajačima jednako kao i domaćim kolaboracionistima. Bili su vođeni proleterskim internacionalizmom i željom za solidarnim društvenim praksama, za demokratizaciju svih sfera života pa i ekonomije. Napori i stradanje husinskih rudara za vrijeme NOB-a ovjekovčeni su u pjesmi «Konjuh planinom».

Husinska buna i husinski rudari su, dakle, ostavili tragove u borbi za radnička prava kao i u antifašističkoj borbi. Stoga je više nego prikladno da tuzlanski ured Rosa-Luxemburg-Stiftung-a svoju istraživačko-aktivističku seriju publikacija BUNA započne upravo Husinskom bunom – ne toliko zbog historijskog prisjećanja na događaj koliko zbog pokušaja da se sagledaju tadašnje prakse solidarnog organizovanja, a s ciljem aktualizacije i primjene u današnjem vremenu. Radnička klasa i radnički pokret doživjeli su – ne samo na prostoru bivše Jugoslavije – duboki poraz. U društvenom životu na kapitalističkoj periferiji, kakva je svakako Bosna i Hercegovina, solidarnost je postala rijetka roba. No, na primjeru husinskih rudara možemo iznova naučiti da bez solidarnosti nema društvenog napretka. Tuzlanski ured Rosa-Luxemburg-Stiftunga u svom edukativnom radu nastoji oživjeti vrijednosti i politički horizont husinskih rudara.

Publikaciju možete preuzeti na stranici Fondacija Rosa Luxemburg.

24.05.2021

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.