Husein Đozo je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio blizak nacionalsocijalističkoj ideologiji

Nakon što je u Predstavničkom doma Parlementarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojena inicijativa Damira Arnauta kojom se od nadležnih institucija entiteta, kantona i općina traži „da se ulice, trgovi parkovi, škole i druge javne površine, a koje nose nazive po osobama ili organizacijama koje su u bilo kojem trenutku sarađivale, pripadale, ili na drugi način djelovale na strani ili u koordinaciji sa okupacijskim nacističkim ili fašističkim snagama u Drugom svjetskom ratu, odnosno javno podržavale ili opravdavale iste“ zamijene imenima osoba iz Bosne i Hercegovine koje su priznate kao Pravednici među narodima, najviše polemike je izazvalo spominjanje Husein ef. Đoze kao jedne od osoba čije ime nosi jedna škola, a koji je u toku Drugog svjetskog rata bio imam u 13 SS diviziji. Reagirala je i Islamska zajednica, a poslanici SDA koji su podržali inicijativi izdali su saopćenje da nisu čitali obrazloženje u kojem se spominje i Đozino ime. O tome se vodila široka diskusije po medijima i na društvenim mrežama.

Xavier Bougarel se bavi pitanjem muslimanima na Balkanu. Objavio je knjigu Nadživjeti carstva. Islam, nacionalni identitet i politička lojalnost u Bosni i Hercegovini, te knjigu o 13 SS diviziju, u kojoj je Husein ef. Đozo bio vojni imam. Upravo taj dio Đozine biografije je najsporniji. U izjavi za naš portal Bougarel objašnjava šta je uopće bila uloga imama u 13 SS diviziji:

Uloga SS-imama u Handžar diviziji je definirana ugovorom sklopljenim 19. maja 1943. godine između Gottloba Bergera, jednog od vodja SS-a, i jeruzalemskog muftije Amina el-Huseinia. U ugovoru je navedeno: „Imam je predstavnik islama u diviziji. On mora probuditi i raširiti snage religije kako bi od pripadnika divizije načinio dobre SS-ovce i dobre vojnike. […] Nacionalsocijalizam i islam su slični po svojim ideološkim načelima. Povrh toga, imaju i iste neprijatelje. Zato je cilj edukacije zajednički: odlučan i energičan borac spreman da rizikuje svoj život za novi i bolji evropski poredak.“ Naravno, nisu svi SS-imami razumjeli svoju ulogu na isti način: neki su se više ponašali kao dušobrižnici, drugi kao revni propagandisti. Neki SS-imami su koristili svoju poziciji i svoj autoritet da izražavaju neke zahtjeve SS-vojnika, ili čak da organiziraju pobunu, tako da dva SS-imama, Hasan Bajraktarević i Mustaf Hadžimulić, su bili strijeljani od Nemaca u oktobru 1944. godine.

Šta govore izvori o Husein ef. Đozi i njegovoj ulozi u 13 SS diviziji?

Husein Đozo je jedan od rijetkih SS-imama koji je ostavio pisane tragove svojih razmišljanja za vrijeme Drugog svjetskog rata. Iz tih članaka i govora se vidi da je on tada bio vrlo blizak nacionalsocijalističkoj ideologiji, uključujući antisemitizam. Husein Đozo je bio prvo imam 28. regimenta Handžar divizije, ali on je brzo unaprijeđen u direktora škole za SS-imame (Imamenlehrgang) koja je otvorena u Gubenu u Šleziji. Tamo je, sa drugim profesorima (Salih Hadžialić, Haris Korkut i Mustafa Busuladžić), organizirao ideološko vaspitanje mladih SS-imama. To znači da Đozo nije lično učetsvovao u borbama i zločinima Handžar divizije u sjeveroistočnoj Bosni, ali da on nosi ogromnu moralnu odgovornost za političku instrumentalizaciju islama u službi Trećeg Rajha i njegovih paklenih ciljeva.

Šta mislite o zahtjevu Damira Arnauta da se zabrani korištenje imena Huseina Đoze za neku ulicu ili školu?

Kao historičar, ja sam uvijek oprezan prema inicijativima koji žele promijeniti historijsko pamćenje nekom zabranom, jer to znači boriti se protiv revizionističke groznice time da slomite termometar. Osim toga, Islamska zajednica je u pravu kad kaže da Đozo nije kriv za genocid, iako prema podatcima jugoslovenske komisije za utvrđivanje ratnih zločina, Handžar divizija je ubila oko 2.300 srpskih civila i deportirala u konclogore 5.000 dodatnih osoba. Ali, kad ljudi izaberu ime Husein Đozo za neku školu ili neku ulicu, oni ne misle na Đozi kao SS-imama nego kao čovjeka koji je preporodio Islamsku zajednicu 1960-tih godina i igrao vrlo pozitivnu ulogu u prilagođivanju islama uslovima modernog društva. Dodatni problem je gdje stavite granicu zabrane: zašto Damir Arnaut ne traži promjenu imena puta Mladih Muslimana u Sarajevu, znajući da su neki članovi tog pokreta bili SS-imami u Handžar diviziji?