Da li se uvodi cenzura u historiografiji u Bosni i Hercegovini?

Da li se uvodi cenzura u historiografiji u Bosni i Hercegovini?

Početkom 2021. u historiografskim krugovima u Sarajevu dešava se, kako izgleda po objavljenim informacijama, pravi skandal. Nenad Filipović iz Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu uputio je pismo na nekoliko adresa unutar Univerziteta u kojem se žali na postupak dr. Sedada Bešlije, direktora Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, tvrdeći kako Bešlija uvodi cenzuru i zabranjuje štampanje časopisa Prilozi zbog posve nenaučnih razloga i time urušava naučni dignitet ove naučne institucije. Filipović navodi da je Bešlija uklonio digitalnu verziju sa internet stranice Instituta, iako su svi članci već dobili i svoj DOI, „što je slučaj bez presedana u praksi UNSA, a i u zemljama bivše Jugoslavije“, te da je zabranio štampanje časopisa, zbog toga što se nije saglasio sa stavovima Redakcije, posebice:

1. Zbog objavljivanja rada „Crkva bosanska i zapadna hereza“ pok. akademika Sima M. Ćirkovića, člana više svjetskih akademija nauka, među njima i ANUBiH;

2. Zbog objavljivanja rada o bošnjačkim percepcijama 1463. godine, mra Amera Masla, stručnog saradnika Orijentalnog instituta UNSA.

3. Zbog objavljivanja rada o kugi Nenada Filipovića, arhivista Orijentalnog instituta UNSA.

U žalbi se dalje navodi da je Bešlija insistirao na tome da se izbaci Filipovićev rad „dok mu se ja [Nenad Filipović] ’pismeno ne izvinim za svoje pisanje o njemu’?!? V. d. direktora (?) Bešlija očito ne shvata zakonska prava, odgovornosti i dužnosti ’odgovornog urednika tj. direktora ex officio’. Bilo kakvo moje pisanje na nekom drugom mjestu koje može pogađati v. d. direktora (?) Bešliju nema ama baš nikakve veze sa časopisom Prilozi IIS niti sa činjenicom da je moj rukopis prošao sve propisane procedure“, navodi Filipović, čime Bešlija „u krajnje neslužbenom kontekstu, vrši zloupotrebu službenog položaja“.

Osim toga, navodi Filipović, neshvatljivo je da Bešlija na ovaj način želi odbaciti i rad akademika Sime Ćirkovića. „Pok(ojni) akademik Ćirković (u. 2009), član više svjetskih akademija, između ostalog i ANUBiH, vodeći medievista bivše Jugoslavije, bio je osvjedočeni prijatelj i Sarajeva i BiH. Bio je u opoziciji prema režimu Slobodana Miloševića od samog početka tog režima, jedan je od utemeljitelja „Druge Srbije“, itd. Možete zamisliti kakav odjek u beogradskoj javnosti može imati vijest o tome da neki v. d. direktora, sa minimalnim naučnim doprinosom, cenzuriše objavljivanje akademika Ćirkovića, osvjedočenog prijatelja, UNSA, ANUBiH, Sarajeva i BiH, i svjetski čuvenog naučnika?“

Filipović navodi i da je neprihvatljiv Bešlijin odnos prema mladim kolegama, čije radove, zabranom štampanja časopisa, pokušava zabraniti.

Doista, dugo u Bosni i Hercegovini nije bilo zabrane štampanja knjiga. Kuda ide historiografija?

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.