Vrijeme kada su se knjige zabranjivale i spaljivale ipak je iza nas

Vrijeme kada su se knjige zabranjivale i spaljivale ipak je iza nas

Udruženje za modernu historiju je 2020. u prijevodu na bosanski jezik objavilo knjigu francuskog naučnika Xaviera Bougarela „Nadživjeti carstva: islam, nacionalni identitet i politička lojalnost“. Nakon nekog vremena, dr. Mustafa Cerić je reagirao na najavu feljtona iz te knjige, kojega je u dva nastavka objavio portal Slobodna Bosna, ali nije jasno da li je on čitao knjigu u cjelini ili sud donosi samo na temelju te kratke najave. Meni se čini da je u pitanju ovo drugo, jer da je pročitao knjigu vidio bi da Bougarel ne govori o SDA kao panislamističkoj stranci, nego kaže da su jedni od osnivača stranke pripadnici panislamističke struje. Osim toga, Bougarel i kada govori o pokušajima reislamizacije tokom 1990-ih godina, govorio o „složenoj dijalektici“, odnosno o pokušaju reislamizacije muslimanskog/bošnjačkog identiteta, koji je završio nacionalizacijom islama. Ali, to su Bougarelove teze, i o njima valja voditi naučnu raspravu, a ne kritizirati one koji tu raspravu žele otvoriti, pa i objavljivanjem ove knjige u prijevodu na bosanski jezik. Moram priznati da smo u okviru ovogodišnjeg History Festa bili planirali imati otvoreni dijalog o toj knjizi, ali svi znamo da je zbog pandemije takva otvorena rasprava (sa autorom) izostala.

Knjiga je objavljena na francuskom jeziku, imala je i svoje englesko izdanje, prisutna je u svijetu nauke i ja sam smatrao da je važno tu knjigu objaviti i u prijevodu na bosanski jezik, kako bi se više ljudi upoznalo sa Bougarelovim tezama, a oni koji se ne slažu sa njegovim tezama imaju priliku u dijalogu ponuditi drugačije interpretacije. Knjiga govori znatno šire o odnosu islama, Bosne i Hercegovine i nacionalnog identiteta, obuhvata razdoblje od kasnog osmanskog doba do najnovijeg vremena i ne može se svesti samo na pitanje pokušaja reislamizacije tokom 1990-ih godina.

Ostaje, ipak, čudno da Mustafa ef. Cerić u svojoj reakciji koristi takav rječnik („francuska protuha“, „bjelosvjetski prodavač magle“, „kvazi-pisac“, „bjelosvjetski hohštapler“), kao i njegovo uvjerenje da „naš problem nisu bjelosvjetski hohštapleri, koji pišu knjige, čije se knjige prevode na bosanski jezik, poput Bougarelijeve (...), već je naš problem što dopuštamo da nam ti hohštapleri truju dušu i ubijaju nam zdrav mozak“. Objavljivanje ove knjige u prijevodu na bosanski jezik (ponavljam: knjiga se ne objavljuje prvi put na bosanskom jeziku, ona je već objavljena na francuskom i engleskom jeziku) ne „truje našu dušu i ne ubija nam zdrav mozak“, nego otvara mogućnost za civiliziran dijalog (ukoliko neko želi civilizirani dijalog). Osim toga, objavljivanje ove knjige u prijevodu na bosanski ne znači promociju „negacije svega što nas čini to što jesmo“, kako tvrdi Mustafa ef. Cerić, jer knjiga ne negira „to što mi jesmo“ nego samo na drugačiji način od Mustafe ef. Cerića interpretira to što jesmo. Možda Mustafa ef. Cerić misli da bi nabolje bilo ovakve knjige zabraniti (ili spaliti), ali vjerujem da je vrijeme kada su se knjige zabranjivale i spaljivale ipak iza nas.

Husnija Kamberović

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.