Hrvatska historiografija i ekonomska povijest

Hrvatska historiografija i ekonomska povijest

akonomska povijest knjiga

FF Press (Zagreb) je objavio knjigu Ekonomska zbilja je crvena nit povijesti: Hrvatska historiografija i ekonomska povijest autora Hrvoja Petrića i Tomislavca Branđolice.

Knjiga se sastoji iz dva glavna dijela: u prvom dijelu autori prate razvoj ekonomske historije u hrvatskoj historiografiji, od prvih koraka krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada Šime Ljubić, Tadija Smičiklas te kasnije Franjo Rački, Vjekoslav Klaić i Ferdo Šišić pišu radove iz ekonomske historije, preko temeljite analize doprinosa ekonomskoj historiji pojedinih historičara iz razdoblja između dva svjetska rata, do preciznih ocjena o rezultatima na polju istraživanja ekonomske historije, što je bila važna grana hrvatske historiografije poslije 1945. godine. U knjizi nailazimo da ocjene važnosti istraživanja ekonomske historije Grge Novaka, Rudolfa Horvata, Mije Mirkovića i Otokara Keršovanija, koji su se time bavili između 1918. i 1945. godine.

Posebno važan je dio o razvoju ekonomske historije unutar hrvatske historiografije poslije Drugog svjetskog rata. Sasvim ispravno, autori pokazuju kako je za uspon ekonomske historiije bilo nužno stvoriti institucije, što je urađeno od 1945. do početka 1960-ih godina, kada su formirani razni instituti i centri kojima je istraživanje ekonomske i socijalne historije (posebno radništva) bilo u središtu interesa. Nakon toga (od početka 1960-ih godina) kreće veliki uspon ekonomske historije. Pokreću se i specijalizirani časopisi (posebno je važan časopis Acta historico-oeconomica Iugoslaviae), te izrasta niz vrsnih ekonomskih historičara (Ivan Erceg, Igor Karaman, Miroslav Despot, Anđelo Runjić, Ivan Kampuš, Vladimir Stipetić, Zlatko Herkov, Tomislav Raukar, Miroslav Bertoša, Bernard Stuli, Josip Adamček, te posebno Mira Kolar-Dimitrijević, koja još uvijek, uprkos poodmaklim godinama, značajno doprinosi razvoju ekonomske historije). Iako je od 1990-ih interes za ekonomsku historiju u opadanju, i dalje je u hrvatskoj historiografiji prisutno nekoliko historičara i historičarki koji na tom polju postižu važne rezultate. Postoje i časopisi i stručne publikacije u kojima se objavljuju radovi iz ekonomske historije, a posebnu ulogu u tome ima časopis Ekonomska i eko-hiostorija.

Drugi dio knjige su razgovori sa pojedinim historičarima i historičarkama o važnosti bavljenja ekonomskom historijom (sa Ivanom Ercegom, Mirom Kolar, Marijanom Matickim, Tomislavom Raukarom i Vladimirom Stipetićem).

Autori ove knjige zaključuju kako ekonomska historija ima svoju budućnost, a nova faza „morat će biti okrenuta više vanjskom svijetu, globalnog svjetonazora, ne parohijalna ili partikularna, širokog obuhvata, okrenuta novim metodološkim obrascima i poredbenim metpodama“. Pretopstavka za to su stabilni institucionalni uvjeti. 

12.05.2024

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.