Reakcija na osvrt Dženana Dautovića na posthumnu dodjelu nagrade Plaketa Kantona Sarajevo dr Ibrahimu Pašiću

Reakcija na osvrt Dženana Dautovića na posthumnu dodjelu nagrade Plaketa Kantona Sarajevo dr Ibrahimu Pašiću

pasic ibrahim

Na ovom portalu smo objavili osvrt dr Dženana Dautovića (https://historiografija.ba/article.php?id=2470) na odluku Skupštine Kantona Sarajevo da se dr Ibrahimu Pašiću, posthumno, dodijeli nagrada Plaketa Kantona Sarajeva. Cilj nam je bio ukazati na potrebu da se buduće odluke o nagradama donose nakon temeljitih stručnih ocjena i konsultacija sa naučnim institucijama. Ne sporimo da postoje različita mišljenja, pa i o važnim pitanjima iz historije, ali bi se odluke o nagradama koje dodjeljuju institucije vlasti, ako se tiču pitanja iz historije, trebale donositi uz učešće profesionalnih historičara. Time bi i nagrade dobile na značaju. Pri tome smo svjesni da i oni koji nisu profesionalni historičari mogu imati svoje stavove o historijskim temama.

Zbog toga na ovom mjestu objavljujemo i reakciju koju su nam poslali Emir Medanhodžić i Suad Haznadarević.

Dr. Dženan Dautović se kritički osvrće na priznanje koje je, posthumno, Skupština Kantona Sarajevo dodijelila Ibrahimu Pašiću, ali nikada nije komentarisao podjele na bosanske i humske stećke, što je zastupao dr. Dubravko Lovrenović, na izmišljanje termina bosanske krstače i kroatiziranje bosanske historije, na nipodaštavanje dr Ibrahima Pašića u svojim knjigama i člancima nazivajući ga šarlatanom itd. Napomenimo da je akademik, rahmeli Abdulah Sidran visoko dizao glas protiv ovih podjela na bosanski i humski stećak jer ona vodi i uzurpira kulturnu povijesnu baštinu Bosne i Hercegovine. Također, treba čitateljima kazati činjenicu (koja mnogo govori) da je i dr. Haris Silajdžić podupirao rad dr. Ibrahima Pašića i da su zajedno obilazili lokalitete koje je dr. Pašić objašnjavao u svojoj literaturi. Zasmetalo vam je kada je Pašić odgovorio u svojim knjigama i člancima o Lovrenoviću! Takođe, prošle godine piše hvalospjeve o knjizi Ivana Lovrenovića „Bosanski križ“ kao vrhunskom naučnom djelu historijskog značaja, a radi se o malo boljoj slikovnici (fotografije mu radio sin Josip Lovrenović) bez ijedne naučne metode (knjiga čak nema ni recenzente) i izmišljanja termina bosanski križ, a ustvari radi se o bosanskim stećcima koje su katolici naknadno uklesavanjem u 19 /20 vijeku pretvarali u navodno posebne kulturne hrvatske spomenike. Dr. Pašić je izdanak slobodne istraživačke misli i logike, a njegov kritičar izdanak matrice, idelogije i predsrasuda. Domoljublje koje Dautović pominje i kojim nastoji umanjiti djelo dr. Pašića nema nikakve veze sa povijesnim činjenicama, a koje je Pašić tako lijepo i logički povezao da se uistinu ne može ponuditi kontra argumente.

Rahmetli prof. dr. Ibrahim Pašić bio je profesor na Odsjeku za historiju Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, kao i jedan od osnivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Bavio se prvenstveno starijom i srednjovjekovnom prošlošću Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, a naročito pitanjima etnogeneze i historijske onomastike te bosanskim stećcima i muslimanskim nišanima u Bosni.

Uz veliki broj pojedinačnih radova i druge za objavljivanje priređene studije, objavio je sljedeće knjige: Zločin u Ahatovićima (1993), Toponimska srbizacija Glasinca (1996), Od hajduka do četnika: Stradanja i genocid nad glasinačkim Bošnjacima od najstarijih vremena do 1994. godine (2000), Kulin i Prijesda: Dva imena ilirskog porijekla u vladarskoj dinastiji srednjovjekovne Bosne (2006), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 1, Od planine Romanije do istočnih granica rimske provincije Dalmacije(2008), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 2, Mile i Moštre: Ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećka i Crkve bosanske (2009), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 3, Tračko ime Bosna i Tračani u Bosni (2012), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 4, Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj povelji (2013) i Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini (2017).

Njegovo kapitalno djelo jeste upravo knjiga „Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini“ za koju je zasluženo dobio specijalnu nagradu „Hasan Kaimija“, a osmog maja 2024. održana je svečanost posthumne dodjele priznanja Plaketa Kantona Sarajevo. Riječ je o opsežnoj monografskoj studiji koja predstavlja svojevrsnu historiju bosanskog stećka i muslimanskog nišana u Bosni i dosad najcjelovitiji rad o kontinuitetu bošnjačke sepulkralne kulture od vremena srednjovjekovne pa do vremena osmanske Bosne i dalje. Prateći povijesno-tradicijski kontinuitet između stećka i nišana, ova knjiga daje odgovore na brojna važna pitanja bosanske historiografije, a sve na temelju originalnih autorovih istraživanja kojima su obuhvaćene sve značajne nekropole stećaka i stara muslimanska grobišta u Bosni. Naravno, Lovrenovićevim učenicima ne odgovara kontinuitet od stećaka do nišana kao dijela Bošnjačkog kontinuiteta u našoj zemlji, već proturaju tezu o osmanskim ostacima invazionih trupa i potomcima Stjepana Kosače kao Hercegu od svetog Save (pravilno svetog Sabbe).

Akademik dr Ibrahim Pašić bio je nepokolebljivi istraživač bosanske povijesti i njezinih glavnih tokova koji su iz dubina vremena došli do nas današnjih i bitno nas odredili. Beskrajno smo mu zahvalni na knjigama o Bosni kojima je rasvjetljavao naše postojanje u oskudnim vremenima.

Emir Medanhodžić

Suad Haznadarević

12.05.2024

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.