Banjalučki ilegalac Žarko Lastrić

Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske i Arhiv Republike Srpske iz Banje Luke objavili su sjećanja Žarka Lastrića, banjalučkog ilegalca koji je u domobranstvu NDH djelovao kao partizanski obavještajac tokom Drugog svjetskog. Rječ je o sjećanjima koja su pisana tokom druge polovice 1975. godine, a za štampu su ih priredili Vladan Vukliš i Marijana Todorović Bilić. Koristan predgovor i detaljni komentari omogućavaju da se bolje razumije kontest u kojem je Lastrić djelovao.

U Predgovoru ovim Sjećanjima veoma uspješno je predstavljen kontekst u kojem NOP gradi svoje baze diljem NDH. Pokazuje se kako je uspjeh NOP zavisi od niza faktora, a jedan od njih je bio i djelovanje ilegalaca, koje se ispoljavalo kroz razne forme. Kao ilegalci su bili „obični“ ljudi, državni činovnici pa i oficiri u policiji i vojsci, koji su prikupljali i prosljeđivali NOP-u razne informacije važne za dobru organizaciju partizanskog pokreta, ali i oružje, medicinsku opremu i drugo. U tom kontekstu izrasta i ime Žarka Lastrića, Hrvata po nacionalnosti, koji je služeći u domobranstvu ubrzo regrutiran kao partizanski obavještacac i na tom zadatku djelovao sve do septembra 1944. kada se sa nekoliko hiljada građana Banje Luke povukao iz grada i zvanično regrutiran i partizane.

U ovim sjećanjima govori o svojoj porodici, privatnom životu (bavio se fudbalom i igrao za „Borac“), političkom angažmanu između dva svjetska rata, mobilizaciji u domobrane, uključivanju u partizansku obavještajnu službu i djelovanje do kraja rata. Kao magacioner u 10. domobranskoj pukovniji Lastrić je partizanima dostavljao ne samo korisne informacije, nego i velike količine odjeće, obuće, oružja i municije.

Ova Sjećanja su važan historijski izvor. Ona oslikavaju stvarnost Banje Luke između dva svjetska rata, pokazuju kako se organizirao narodnooslobodilački ustanak, svjedoče o tome ko je sve sudjelovao u ustanku, te još jednom potvrđuju svu slojevitost Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini. Sjećanja svjedoče o djelovanju partizanskih obavještajaca u domobranima („regularnoj vojsci jedne neregularne države“), te pokazuju kako je narodnooslobodilački pokret sve više jačao uključujući u sebe pripadnike svih nacija. Žarko Lastrić, te njegova braća Zdravko (ubijen kao partizan u četničkom puču u Jošavci 1942) i Branko (poginuo u borbama protiv Nijemaca u Podgrmeču 1943) kao i niz njegovih rođaka, svjedoče o njihovom doprinosu oslobađanju Banje Luke. Zbog tih zasluga jedna ulica u Banjoj Luci se nazivala „Ulica braće Lastrić“. Danas je to „Kninska ulica“. Zbog toga nije čudno da su priređivači predgovor naslovili „Gdje je Ulica braće Lastrić“?

Izvor: Arhiv Republike Srpske.

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.