Knjiga o Travniku i „orijentalizirajućoj“ arhitekturi

Knjiga o Travniku i „orijentalizirajućoj“ arhitekturi

U izdanju „Leykam Universitätsverlag“ (Wien – Graz – Berlin) objavljena je knjiga “Eine Kreisstadt zwischen den Welten. Orientalisierende Architektur der Habsburgerzeit (1878-1918) in Travnik und Mittelbosnien” (autori Maximilian Hartmuth i Caroline Jager-Klein, u saradnji sa Georg Vasold und Ajla Bajramović). Knjiga ispituje interakcije kulturnog nasljeđa osmanskoga i novog habsburškog doba u Bosni i Hercegovini nakon 1878. godine. To je najvećeg traga ostavilo u arhitekturi, gdje je ta interakcija bila i najvidljivija. Pojavljuje se novi stil, na primjer u Sarajevu je to vidljivo izgradnjom gradske Vijećnice i Šerijatske sudačke škole. Taj stil se naziva “maurski”, a autori preferiraju naziv “orijentalizirajući”. Taj je stil primjetan u razvoju Travnika u habsurško doba, možda bolje od bilo kojih drugih gradova. Travnik je postao središte okruga, imao je pristup željezničkoj mreži, a okružni ured je nakon nekoliko većih požara pokrenuo široku građevinsku djelatnost. U ovoj knjizi autori istražuju kakvu su ulogu u širenju ovog “orijentalizirajućeg” stila u arhitekturi ne samo u Travniku nego i u čitavoj srednjoj Bosni imali inženjeri i arhitekti okružnog ureda u Travniku. Kako se provodilo to kulturno približavanje i šta je s ovim “kolonijalnim” nasljeđem danas? Pratimo kako se razvijao Travnik u arhitektonskom smislu, šta se dešavalo poslije razornog požara 1903 ... Tu je i pregled građevinskih projekata Okružne uprave za izgradnju Travnika, ali i u gradovima Jajce, Mrkonjić Grad, Zenica, Bugojno i Donji Vakuf kao i Visoko, koje je već u susjednom okrugu. Ovi slučajevi ilustriraju, s jedne strane, kontakt sa centrom (Jajce, Mrkonjić Grad, Visoko), a s druge strane ukazuju na regionalnu povezanost (Bugojno, Donji Vakuf, Zenica). Zato je važna ova knjiga o izgradnji Travnika i „orijentalizirajućem“ arhitektonskom stilu. Susrećemo se sa gradnjom ne samo javnih objekata – poput administrativnih zgrada, nego i sa stambenim kućama, kafanom Lipa, medresom, džamijama itd). Vidimo ko su bili glavni arhitekti i inženjeri (na kraju knjige je dat i jako koristan prilog sa kratkim biografijama svih arhitekata i inženjera koji su dali svoj doprinos gradnji Travnika i drugih gradova u srednjoj Bosni u habsburško doba). Ali ovo nije samo knjiga o Travniku, nego i o rasprostranjenosti novog arhitektonskog stila u čitavoj srednjoj Bosni.

Izvor: Leykam Verlag.

07.02.2024

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.