Velebitski ustanak

Kao 60. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je „VELEBITSKI USTANAK. Zbornik radova“. Knjigu su uredili Ante Bežen i Ivan Brlić a objavljena je u povodu 90. obljetnice Velebitskog ustanka.

U najavi knjige se navodi:

“Hrvatska povijest 20. stoljeća prožeta je događajima koji su se zbivali u izrazito burnim okolnostima i međusobno oprečnim političkim sustavima. U takvim prilikama ni povijesna znanost nije o njima uvijek nudila jasnu prosudbu i ocjenu. Pojedini događaji iz nacionalne prošlosti bili su plodno tlo za pobjednike, koji su se smjenjivali i nezahvalan izazov za povjesničare, koji su istraživali u procjepu između znanstvene metodologije i paradigmi s jedne te ideoloških zahtjeva s druge strane. Kada se to spusti s nacionalne na nižu razinu, područnu i još užu lokalnu, stvari postaju još kompliciranije. Mnoge teme nisu se profesionalno istraživale ili su pak služile kao poligon pojedincima za jednostrana tumačenja, najčešće prema ideološkim i političkim interesima i prohtjevima. Jedna od takvih tema, važnih za hrvatsku nacionalnu, a posebno ličku povijest, oružani je napad na žandarmerijsku postaju u selu Brušanima u noći između 6. i 7. rujna 1932. godine.

Neposredne posljedice događaja na Velebitu od prije 90 godina bile su neznatne, ali je njegov odjek – u situaciji u kojoj se Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji između dva svjetska rata nalazila gotovo u položaju „šizmatičke kolonije“ (Miroslav Krleža) – bio velik, a represija režimskog aparata obrušila se na siromašnu Liku, čije je stanovništvo zbog svjetske gospodarske krize bilo pothranjeno. „Događaji u Lici imali su znatan odjek u inozemnom tisku, posebno u talijanskom i mađarskom. Akcija ustaške grupe u Brušanima prikazivana je kao početak građanskog rata u Jugoslaviji i odlučan zaokret Hrvata protiv vladajućih krugova u Beogradu. U ustaškim krugovima akcija je nazvana Lički ili Velebitski ustanak. No, bila je to ipak samo diverzija ograničena na usko područje, koja nije izazvala širu i masovniju akciju i stvaran prelazak s političke na oružanu borbu“, napisao je pokojni hrvatski povjesničar Hrvoje Matković 1994. u knjizi Povijest Nezavisne Države Hrvatske. Tema je dobila na aktualnosti uspostavom samostalne Republike Hrvatske, ali je i dalje interpretirana s raznih stajališta. Zato su i danas u 21. stoljeću, 90 godina poslije, potrebne nove spoznaje jer još nije iscrpljeno sve što se o toj temi može pronaći u Hrvatskoj i izvan nje.

(…)

Zbornik je ponajprije rezultat projekta kojim je ostvarena potreba da se znanstveno objasni Velebitski ustanak, njegovi sudionici, organizacija, trajanje, odjeci i posljedice. No, on je i svojevrstan memento ličkim, podgorskim i ravnokotarskim seljacima koji su morali štošta pretrpjeti nakon pothvata skupine emigranata na Velebitu. Povijesni je razvoj u kasnijem razdoblju bremenite ličke i hrvatske prošlosti doveo i do ratnih sukoba s fatalnim posljedicama, koje stanovnici na tome demografski razrijeđenom području osjećaju i danas. Hrvatska koju danas poznajemo, a u koju su brojni naraštaji utkali sebe, slobodna je zemlja u kojoj ni ovaj zbornik o Velebitskom ustanku nije nužno posljednja riječ o toj temi, ali nadamo se da će znanstveni radovi u njemu pružiti održive odgovore na mnoga istraživačka pitanja koja se danas mogu postaviti“, napisali su urednici u Uvodu ovoga zbornika.

Izvor: Ivo Pilar.

11.09.2023