SPOMENIČKA BAŠTINA I KULTURA SJEĆANJA NA PRVI SVJETSKI RAT

Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“ iz Zagreba je objavio 160. tematski broj časopisa „Društvena istraživanja (2/2023): SPOMENIČKA BAŠTINA I KULTURA SJEĆANJA NA PRVI SVJETSKI RAT / MONUMENTS HERITAGE AND THE FIRST WORLD WAR CULTURAL MEMORY. Broj donosi 6 izvornih znanstvenih radova, 2 pregledna rada i 2 prikaza.

Tema broja Spomenička baština i kultura sjećanja na Prvi svjetski rat usmjerena je primarno na istraživanja s područja povijesti Prvoga svjetskog rata i kulture sjećanja (komemorativne prakse, mjesta sjećanja, memorijalizacija, kolektivno sjećanje, spomenička baština) u Hrvatskoj. Iako su Prvi svjetski rat i kultura sjećanja sredinom 20. stoljeća postala multidisciplinarna i interdisciplinarna istraživačka tema društveno-humanističkih znanosti, tzv. "memory boom", kako ga je nazvao JayWinter, na početku 21. stoljeća aktualizira raspravu o novim oblicima i načinu sjećanja na žrtve i događaje iz Prvoga svjetskog rata. Proslava stogodišnjice Prvoga svjetskog rata u Europi i u svijetu od 2014. do 2018. godine potaknula je prvi put i veći interes znanstvenika, ali i državnih institucija u Hrvatskoj, za taj povijesni događaj, koji je dugi niz godina bio duboko potisnut u kolektivnom sjećanju hrvatskoga naroda. U Hrvatskoj je ponovno otkrivanje zapostavljenih istraživačkih tema vezanih uz Prvi svjetski rat i kulturu sjećanja dovelo do okupljanja međunarodnoga interdisciplinarnog tima znanstvenika u okviru projekta Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja – Zaboravljena baština (2020. – 2023.), što ga financira Hrvatska zaklada za znanost. Osim mnogih projektnih aktivnosti, pod ovom vrlo aktualnom temom spomeničke baštine i kulture sjećanja na Prvi svjetski rat organiziran je 2021. godine u Zagrebu i međunarodni okrugli stol. Neki od autora koji su sudjelovali na tom okruglom stolu rezultate svojih recentnih istraživanja prikazali su u ovom tematskom broju Društvenih istraživanja.

Kao sudionik okrugloga stola i poseban gost, u ovom broju je Jay Winter, ugledan znanstvenik iz Sjedinjenih Američkih Država, profesor emeritus na Odsjeku za povijest Sveučilišta Yale. Njegov istraživački interes obuhvaća Prvi svjetski rat i utjecaj toga rata na 20. stoljeće. Njegova istraživanja i knjige, kao što je Sites of Memory, Sites of Mourning: The Great War in European Cultural History, postali su nezaobilazna literatura za sve one koji se bave Prvim svjetskim ratom i kulturom sjećanja. Jay Winter je dobitnik počasnoga doktorata Sveučilišta u Grazu, Sveučilišta u Leuvenu i Sveučilišta u Parizu. Uz njega su autori u ovom tematskom broju kolegice i kolege koji se bave lokalnim/nacionalnim temama vezanima za spomeničku baštinu i kulturu sjećanja na Prvi svjetski rat. Radovi u ovom broju Društvenih istraživanja svojom tematikom pridonose znanstvenoj analizi važnih aspekata kulture sjećanja i baštine Prvoga svjetskog rata, ponajprije u Hrvatskoj, a onda i na međunarodnoj razini. Istraživanja se odlikuju suvremenim metodologijama i složenim multi/interdisciplinarnim teorijskim okvirima interpretacije dobivenih podataka.

U uvodnom radu o značenju mjesta sjećanja i nositeljima sjećanja (memory agents), koji ih čuvaju u kolektivnom sjećanju i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini, Jay Winter propituje palimpsestske odlike ratnih spomenika. Palimpsestske odlike ratnih spomenika, tvrdi Jay Winter, upućuju na višestruka značenja koja se vezuju za njih i koja odgovaraju kolektivnom sjećanju lokalnih, regionalnih, nacionalnih, međunarodnih i transnacionalnih zajednica. Višeznačnost mjesta sjećanja, na koja JayWinter upozorava u svojem zaključku, nadilazi nacionalne granice patnje i gubitka života. U svojoj imaginaciji mjesta sjećanja pronalaze prostor na cijelom kontinentu i zajednicama ratnih žrtava te na taj način izlaze iz okvira lokalnog u svijet čija se ikonografija gubitka odvija u posebnoj geometriji pamćenja. Horizontalnost okvira prenošenja poruka mjesta sjećanja tvori kontinuitet komemorativnih referenci – palimpsest sjećanja – koja traju do danas.

Ljiljana Dobrovšak u svojem radu o spomeničkoj baštini Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj od 1914. godine do danas pruža uvid u ostatke te baštine na današnjem području Republike Hrvatske. Spomenici podignuti u čast poginulim austro-ugarskim vojnicima i okolnosti njihova podizanja te stavovi i odnos državnih vlasti spram ratnih veterana i žrtava rata i njihovih obitelji autorica interpretira u kontekstu kulture sjećanja. Istodobno, Ljiljana Dobrovšak na temelju tako provedenog istraživanja donosi kategorizaciju mjesta sjećanja na Prvi svjetski rat i tragove njihova postojanja na hrvatskom tlu do danas.

Filip Hameršak u svojem radu daje prikaz zakonodavnog okvira i društveno-političkih i kulturnih prilika koje su omogućile izgradnju i održavanje vojnih groblja iz Prvoga svjetskog rata na teritoriju Hrvatske od 1914. do 1941. godine. Komemorativne prakse, javni spomenici i pojedinačni ratni spomenici podignuti u čast poginulih, najvećim dijelom hrvatskih vojnika austro-ugarske vojske, istražuju se kroz periodizaciju koju Filip Hameršak dijeli na habsburško razdoblje (1914. – 1918.), kratki intermeco (1918. – 1921.) i razdoblje vladavine Karađorđevića (1921. – 1941.). Autor podsjeća kako su, s jedne strane, ambiciozne planove izgradnje vojnih groblja austro-ugarske vlasti samo djelomično ostvarile, dok, s druge strane, nove vlasti Kraljevine SHS/Jugoslavije od 1919. do 1941. godine ipak nisu isključivale pripadnike austro-ugarske vojske (kako Hrvate, tako ni Srbe i Slovence) na svojim grobljima, iako su najveći teret izgradnje i održavanja podnosile lokalne vlasti, veteranske udruge i sami građani.

Vijoleta Herman Kaurić potom u svojem radu istražuje i interpretira okolnosti, društveni kontekst i stavove hrvatskih vlasti tijekom organizacije komemorativnih aktivnosti vezanih za obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata (2014. – 2018.) u Hrvatskoj. Autorica upozorava na činjenicu kako danas odnos prema komemoriranju toga povijesnog događaja u hrvatskom društvu pokazuje u kojoj je mjeri protekom vremena hrvatska baština Prvoga svjetskog rata "umalo" postala zaboravljena.

Nenad Lajbenšperger govori o poslijeratnom odnosu državnih vlasti Kraljevine SHS/ Jugoslavije spram ratnih veterana i poginulih vojnika sukobljenih strana, sada ujedinjenih u jednu državu. Autor upućuje na različit odnos vlasti prema grobovima "ne samo različitih vojski" nego i različitim lokacijama na kojima su groblja bila smještena. S vremenom, tvrdi autor, podignuta groblja i spomen-kosturnice kako srpskim borcima tako i vojnicima austro-ugarske vojske po završetku Prvoga svjetskog rata polako nestaju; a nakon Drugoga svjetskog rata i raspada socijalističke Jugoslavije države nasljednice svoj su odnos i razumijevanje ratnih žrtvi i mjesta sjećanja iz Prvoga svjetskog rata baštinili svaka na svoj način, pa tako i u svrhu turizma.

U posljednjem radu ovoga tematskog broja autor Metod Šuligoj na temelju kvalitativnog sociološkog istraživanja provedenog za područje istarskoga pograničja tvrdi kako se suvremene komemorativne prakse – spomen-događanja – na mjestima sjećanja na Prvi svjetski rat mogu razumjeti kroz prizmu "mračnoga turizma", "kulturnoga turizma" i "problematičnoga naslijeđa". Reaproprijacija sjećanja i mjesta sjećanja kao baštine Prvoga svjetskog rata, kaže autor, doveli su do nove tipologije spomen-događanja u istarskoj pograničnoj regiji, koji sada poprimaju karakteristike transkulturalnosti i glokalizma.

Sadržaj broja

Ljiljana Dobrovšak, Sandra Cvikić (gošće urednice / Guest Editors): Uz temu/The Theme

Jay Winter: Palimpsests: National, International, and Transnational Sites of Memory

Ljiljana Dobrovšak: The Memorial Heritage of World War I in Croatia from 1914 Until Today

Filip Hameršak: The Military Cemeteries of the Great War in Croatia 1914–1941

Vijoleta Herman Kaurić: The Struggle for Commemorating the World War I Centenary as an Illustrative Example of the Attitudes Towards That War in Croatia

Nenad Lajbenšperger: Serbian Vs Yugoslav. Destiny of the Graves of Serbian and Austro-Hungarian (of Yugoslav Origin) Soldiers from the First World War – A Few Observations

Metod Šuligoj: “Memories of a Forgotten War” and Their Contemporary (Dark) Tourism Implications: An Istrian Media Perspective

STUDIJE

Ivana Vid Vargić, Dragan Glavaš, Majda Rijavec: Samooblikovanje posla kao odrednica zadovoljstva poslom, zanesenosti na poslu i dobrobiti zaposlenika

Ivana Macuka, Rozana Petani, Ina Reić Ercegovac: U razgovoru s roditeljima: kvalitativna analiza izazova roditelja djece različite dobi

PRIKAZI

(Hana Gačal)

Cjelovit broj dostupan na hrcak.

11.09.2023