ChatGPT i historičari: Ima li mjesta za nas u novom dobu?

Piše: DINO ŠAKANOVIĆ

Nakon nekoliko tjedana uzaludnog pokušavanja, sinoć sam se prvi put uspio registrovati i testirati već čuveni ChatGPT, novi i besplatni alat umjetne inteligencije. ChatGPT je prvi javno dostupan alat svoje vrste. Umjesto nekog kompliciranog programskog jezika, ChatGPT koristi običan govor. Na tekstualnu komandu na našem ili engleskom jeziku za nekoliko sekundi dobijete odgovor. O bilo čemu. Odgovor je tu i ako se napravi neka manja gramatička greška u komandi.

Međutim, ChatGPT je puno više od „Pitanje/Odgovor“ alata. Ono što ChatGPT sve može uraditi je nevjerojatno. I to toliko nevjerojatno da me je u sat vremena testiranja 1/3 nasmijalo, 1/3 oduševilo, a 1/3 isprepadalo. Dio koji me nasmijao odnosio se na mogućnost ChatGPT da piše haiku pjesmu o jednoj komšinici iz Orašja gdje sam odrastao, priču o babi koja na metli leti na Jupiter ili rock&roll ljubavne pjesme.

Primjer haiku pjesme koju je ChatGPT generirao na komandu: „Napiši mi zabavnu haiku pjesmu o tome kako je Jasmin Imamović nakon 22 godine napustio dužnost gradonačelnika Tuzle“:

Nakon početne zafrkancije, testirao sam ChatGPT za ozbiljne stvari. Bez problema je dati tekst učinio mnogo više formalnim za potrebe jednog izvještaja, sastavio mi odličan mail izvinjenja jer sam nešto zaboravio uraditi, napisao kratko predstavljanje moje doktorske disertacije i iz jednog mog teksta izvadio zaključak. Lako je predstavio mnoge teme poput kratkog prikaza ratnih operacija za vrijeme Bitke na Sutjesci. Objasnio mi je zašto je znak srca napravljen prstima postao zaštitni znak kampanje opozicionog kandidata Kemala Kılıçdaroğlua u Turskoj. Osim toga izlistao mi je prednosti i mane života u Tuzli, odlično je predstavio izvore zagađenja zraka u Tuzli te dao proračun troška izgradnje solarne elektrane u Orašju koja bi po cijenama iz 2019. godine ostvarivala godišnji profit od 5000 eura te izračunao koliko bi mi realno i uz pauze trebalo vremena da pješke stignem od Bijeljine do Neuma.

Osim relativno uobičajenih stvari i pitanja, ChatGPT je u stanju uspješno predstavljati i izračunavati kompliciranije fenomene poput izračunavanja amortizacije opreme u uslovima visoke inflacije, sa jasno datom formulom za izračunavanje. U svemu tome se ChatGPT vješto ogradio od nepoznanica naglašavajući da se u nekim odgovorima radi o najčešćim ličnim dojmovima ili najvjerojatnijim približnim proračunima koji bi se u promjenjivim realnim uslovima mogli promijeniti.

ChatGPT je bez problema u stanju razumjeti tekst i od njega načiniti ono što od umjetne inteligencije zatražite. Prijevode radi daleko bolje od google translate. Osim toga, uspješno pretražuje internet, sakuplja podatke, uređuje ih i filtrira. Ispod se nalazi lista članaka koje je ChatGPT brzo pronašao na komandu: „Nađi mi 5 akademskih fusnota o ratu u Bosni i Hercegovini“:

1. Burg, Steven L., and Paul S. Shoup. The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention. Armonk, NY: M.E. Sharpe, 2000. doi: 10.4324/9781315087841.

Sjećam se kako sam 2018. godine u nedostatku smislenijeg izvora prihoda za novac pisao kratke promotivne tekstove za prodaju različitih proizvoda na internetu. U suštini izmišljao kako nekakva krš električna testera iz Kine ima ergonomsku dršku pa je zato odlična. Evo kako je to danas za 2 sekunde uradio ChatGPT:

„Predstavljamo električnu pilu sa ergonomskom ručkom - savršeni alat za udobno i efikasno sječenje. Zaboravite na umor u rukama i doživite precizne rezove uz našu pilu!"

I to je odlična vijest, ali za onoga koji prodaje testere i drugu robu na internetu jer će od sad sam moći napisati nebrojene oglase uz ChatGPT i neće morati plaćati mene i meni slične. Nije dobra vijest za onoga koji je do sad pisao takve tekstove za plaću. Polako istražujući ChatGPT shvatio sam da me cijeli koncept ovako lako dostupne i sposobne umjetne inteligencije zapravo polako i prepada. Valjda isto onako kako i izolovani amazonski domoroci strijelama gađaju helikopter kad ga prvi put vide, jer ga ne razumiju. Sam sam sebi postavio pitanje- Ako ChatGPT može napisati uvod i zaključak, predstaviti temu i pronaći fusnote, napisati izvještaj ili sastaviti mail, na čemu ću onda ja plaću zarađivati?! Nastavio sam istraživati još nekoliko sati.

U nastavku je kratak tekst koji je ChatGPT napisao na komandu: „Kratko mi predstavi nedostatke samoupravljanja u Jugoslaviji“:

„Jedan od negativnih aspekata samoupravljanja radnika u Jugoslaviji bio je nedostatak jakih incentiva za povećanje produktivnosti pojedinačnih radnika. Budući da su plate određene prema "društveno neophodnom radu" radnika, bez obzira na njihovu ličnu produktivnost, bilo je malo motivacije za radnike da ulože dodatni napor ili inoviraju u svom radu. Također, sistem je bio podložan političkom uticaju, a radnička vijeća su ponekad bila preuzimana od strane partijskih zvaničnika, što je dovelo do korupcije i neefikasnosti. Konačno, nedostatak sistema zasnovanog na tržištu otežao je utvrđivanje prave vrijednosti roba i usluga, što je dovelo do deformacija i neefikasnosti u ekonomiji.“

Ja ga ne bih bolje sročio u jednom pasusu. Budući da nas historičare ionako doživljavaju kao dosadne, staromodne i tehnološki zaostale ljude zatvorene u prašnjave arhive, zatrpane ogromnim tomovima knjiga, nisam se mogao ne upitati hoće li nas umjetna inteligencija i ChatGPT jednostavno „pregaziti“ i učiniti nepotrebnim. Otprilike onako kako je internet učinio nepotrebim faks mašine i telefonske centrale te sve njihove operatere ostavio bez posla. A recimo u bankarskom sektoru se radilo o tisućama radnika.

O ovome treba razmišljati pogotovo zato što je ChatGPT tek prva javno dostupna umjetna inteligencija. Otprilike je u rangu Nokia3310, čuvenog prvog masovnog mobilnog telefona proizvođenog od 2000. do 2005. godine koji danas, nakon samo 15 godina, izgleda smiješno i zaostalo. ChatGPT je nova „Nokia3310“ koja je već promijenila cijela pravila igre, ali koja će ubrzo i sama biti prevaziđena. Promjene koje dolaze sutra se danas ne mogu ni zamisliti. Isto kao što niko 2000. godine nije mogao zamisliti današnji život s pametnim telefonima koji obavljaju više funkcija nego što su to mogli obaviti NASA kompjuteri prije 23 godine.

I te promjene nisu samo kozmetičke ili vezane za gubljenje vremena. Razvila se cijela nova industrija marketinga i zabave, političke kampanje su se prebacile na društvene mreže, pojavio se generacijski jaz između djece i roditelja, stvorene su nove psihološke posljedice, ugašene su mnoge tiskane novine, pojavila se nova zanimanja, a stara ostala bez posla i još mnoštvo drugih promjena. Isto će se ubrzo dogoditi i sa ChatGPT revolucijom.

Već danas mogu početi pakovati kofere copywriteri (posao s testerama i ostali slični) te takozvani „punjači portala“, kvazi novinari zaduženi za pisanje članaka poput horoskopa, savjeta o prehrani ili vremenske prognoze. Sve to može besplatno uraditi ChatGPT. O promjeni posla hitno trebaju početi razmišljati novinari koji prate agencijske vijesti, urednici, lektori, prevoditelji, marketari, PR-ovci i mnogi drugi.

Iako mnogo toga može, ChatGPT masu stvari ne može ili ne želi uraditi. Programeri su ograničili ChatGPT i onemogućili ga da piše viceve, komične priče, uvredljive poruke, psovke ili erotski sadržaj. Osim toga, ChatGPT neće pokušati predvidjeti budućnost te nema podataka o „običnim“ pojedincima koji nisu javno eksponirani. Neće vam naći nečiji privatni broj telefona iako on možda postoji online. Isto tako ne želi, iako može, sakupiti vijesti iz određenog izvora već vas upućuje na taj izvor, vjerojatno ne želeći za sada biti konkurencija novinskim agencijama i medijima. Sigurno ne radi još mnoštvo stvari koje do sad nisam otkrio da ne radi. Na veliko olakšanje mnogih profesija poput urednika, novinara, marketara i drugih.

Na sreću mnogih profesija, ChatGPT nema fizičko ostvarenje i konekciju s vanjskim svijetom. Ne može pozvati telefonom, poslati mail, voditi facebook stranicu, pročitati vijesti na radiju, ugovoriti posjetu i slično. Za sad. Ne sumnjam kako će se i ovo ubrzo početi događati što će dalje zatvoriti mnoga radna mjesta poput TV prezentatora, različitih asistenata, službenika ili sekretara.

Međutim, najveće ograničenje ChatGPT-a koje sam do sada primijetio jeste nemogućnost stvarnog samostalnog istraživanja. ChatGPT može sakupiti već postojeće podatke, presložiti ih, uobličiti, interpretirati, sažeti ili proširiti, ali ne može stvoriti nove „veze“ i povezati događaje, ljude i procese ako to već neko drugi nije uradio.

ChatGPT je za nas historičare za sada prije svega alat, a ne prijetnja. Može nam pomoći u našem radu, ali nas ne može zamijeniti. Konkretno u mom primjeru, može mi na osnovu podataka koje mu ja dam ili koje sam pronađe u svojim bazama i online napisati uvod ili zaključak o temi, bez greške. Isto tako mi može pomoći da pronađem literaturu i izvore, isplaniram svoje istraživanje, izračunam troškove, pronaći mi kontakte institucija i slično. Može mi objasniti neke šire kontekste o događajima ili dati podatke o ljudima, institucijama, događajima i slično. Za sve „rupe“ s kojima se suočim u istraživanju, ChatGPT mi može dati popis ranijih istraživača i literature te mi objasniti stvari koje eventualno ne razumijem, na primjer pitanja poput revalorizacije potraživanja u privredi.

Ono što ChatGPT ne može jeste doći do novih izvora, proučiti ih, iskirtikovati, analizirati, izvući iz njih podatke i na osnovu tih podataka dati zaključke, shvatiti do sad nepoznate procese, povezati uzroke i posljedice, prepoznati odnose između aktera procesa i na osnovu tih odnosa objasniti njihovo reagovanje na nove činjenice s kojima su se suočavali. Za sad. Mogućnosti ChatGPT-a da zamijeni ljudski misaoni proces su za sada krajnje ograničene. Za sad.

Kada se ChatGPT suoči sa nepoznatim, umjetna inteligencija počinje „halucinirati“. Za sad je to neriješen problem umjetne inteligencije. Ako o nečemu nema podataka, te podatke ChatGPT vješto izmisli. I to toliko vješto da je teško proniknuti što je točno, a što izmišljeno. Na pitanje o akademskim fusnotama o propasti industrije u Orašju nakon bosanskog rata, ChatGPT je izmislio rad:

• Lakićević, M. and Stefanović, Ž. (2019). Deindustrialization of Bosnia and Herzegovina: The Case of the Orašje Municipality. Economic Annals, 64(221), 105-130. doi: 10.2298/EKA1921105L

Koliko je meni poznato i koliko sam uspio vidjeti online pretragom, ovakav rad ne postoji. I u daljnjim izlistavanjima fusnote, ChatGPT je vrlo vješto izmišljao imena autora, radova, časopisa, brojeve strana pa čak i različite UDK brojeve. Također, često je izmišljao nepostojeće radove autora koji se zaista bave ovim pitanjima te čak dodavao na kraju naziva nepostojećeg rada: „Slučaj Orašja“. Još gore, u objašnjavanju propadanja industrije u Orašju, ChatGPT je detaljno opisivao kako je propala Vatrostalna industrija Orašje te kako se to odrazilo na radnike i cijelu zajednicu. Jedini je problem što Vatrostalna industrija Orašje nikada nije ni postojala. Isto tako je napisao potpuno izmišljenu biografiju gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića u kojoj je uz masu drugih izmišljenih podataka stajalo da je Bešlagić poginuo u prometnoj nesreći kod Viteza 2006. godine te da su mnogi time bili ožalošćeni. Čovjek i dan danas živi u Tuzli. Stvari koje ChatGPT izmisli djeluju stvarno, realno, i redovno su savršeno uklopljene u kontekst o kome se govori. Tko ne zna tačno detalje, po tekstu koji ChatGPT napiše nikada ne bi mogao pretpostaviti da Vatrostalna industrija Orašje nikada nije postojala ili da Selim Bešlagić nije bio osnivač SDA.

Za sada, koliko se meni čini, ChatGPT nije zamjena za ljudski um, ali je odličan alat, koji međutim može biti vrlo lako zloupotrijebljen. Neka je sa srećom svim profesorima od osnovne škole do doktorskih studija u prepoznavanju šta je napisao ChatGPT, a šta učenik ili student. Vjerojatno će svi uskoro primijetiti nevjerojatno povećanje kvalitete zadaća i seminarskih radova. Isto tako, neka je sa srećom i urednicima časopisa, pogotovo stranih časopisa koji govore o specifičnim temama. Neki urednik iz Bosne i Hercegovine možda i može prepoznati da u Orašju nije bilo Vatrostalne industrije, ali urednik iz Njemačke to sigurno ne može. Vrlo brzo će se početi dešavati da se pojavljuju odlični radovi o stvarima koje ne postoje.

Da ne spominjemo mogućnosti ozbiljnijih i organiziranih zloupotreba ChatGPT-a i na drugim poljima mimo historiografije od strane mnogih grupa ili režima. I društvene mreže smo dočekivali kao izdanak demokracije, a danas imamo mreže organizirane i smišljene mržnje, propagande, uvreda, kampanja, radikalizma i mnogih drugih horora. Zloupotreba će sigurno biti, kao i za svaku drugu tehnologiju. Međutim, ChatGPT za sada nije u stanju zamijeniti historičara kao zanimanje.

Umjetna inteligencija za sad je u stanju ispuniti formu, ali nije u stanju stvoriti suštinu. Tako da se slobodno može postaviti pitanje o kvaliteti većine naučnih časopisa, seminarskih, diplomskih, magistarskih i doktorskih disertacija koje će barem dijelom napisati ChatGPT koji ne može istraživati nove izvore i razviti nove ideje već samo reintepretirati već postojeće. Javna je tajna da nam je region prepun upravo takvih neorginalnih časopisa i takvih neorginalnih radova. Uostalom to svako od nas može provjeriti u prvoj biblioteci koja ih čuva. Plagijati koje ChatGPT bude radio neće biti ništa drugačiji od već postojećih plagijata po svojoj suštini, samo će ih biti lakše napisati i bit će kvalitetnije napisani.

ChatGPT će moći zamijeniti svaki pregled, ali ni jedan istinski naučni rad. Problem „haluciniranja“ će nekada, vjerojatno uskoro, biti programerski riješen te će se tako smanjiti moguće namjerne i nenamjerne zloupotrebe izmišljanjem sadržaja. ChatGPT i umjetna inteligencija ugrozit će mnoge poslove koji nisu stvarali, već interpretirali ili prenosili sadržaj. Moći će zamijeniti predavača i istraživača koji sabire rezultate iz literaure i objavljenih izvora, ali neće moći zamijeniti predavača i istraživača koji zaista otkriva, povezuje i stvara.

Na kraju, ako ChatGPT, umjetna inteligencija i robotika zaista zamijene tolike poslove, ostaje pitanje šta ćemo mi raditi? U antičkoj Grčkoj je postojao cijeli društveni sloj filozofa, slikara, pisaca, govornika, umjetnika i znanstvenika svih profila koji su se samo umjetnošću i znanošću bavili, dok su robovi radili teške poslove. Možda uskoro teške i dosadne poslove preuzmu umjetna inteligencija i roboti, a nas oslobode svakog rada, osim istraživačkog i kreativnog, uz rekreaciju tko želi i treba. Plus što već imamo ChatGPT koji je u suštini sakupio svo javno dostupno znanje ljudske civilizacije na jedno mjesto uz i pretragu i reinterpretacije koje traju 5 sekundi. Meni zvuči kao lijepa budućnost. Jedino je pitanje kako se prilagoditi toj novoj stvarnosti bez žrtava i tragedija, što ličnih što društvenih.

P.S. Tekst nije zamišljen kao finalno davanje odgovora o ulozi umjetne inteligencije u historiografiji već samo kao početak jedne ozbiljne diskusije o ovim pitanjima koja nas sve čeka ne sutra, već danas. Čitavoj akademskoj zajednici slijedi preispitivanje mogućnosti, prilika, ali i prijetnji od strane umjetne inteligencije. Osim toga, u tekstu se često koristi „Za sad“ jer je zaista nepredvidljivo kojom će se brzinom javno dostupni alati umjetne inteligencije razvijati sljedećih godina. Spomenimo samo već postojeći Midjourney AI koji na osnovu teksta koji mu zadamo kreira umjetničku sliku. Do skora nezamislivo.

ChatGPT o svojoj ulozi u budućnosti historiografije

Neposredno nakon što sam završio pisanje prethodnog dijela članka o ulozi ChatGPT-a u historiografskim istraživanjima, sjetio sam se upitati sam ChatGPT kaže o ovomo. To je već samo po sebi genijalno nov koncept koji ranije nije postojao. Tražiš stav umjetne inteligencije o onome što si pisao.

Evo što je Chat GPT odgovorio na pitanje: „Kakva je buduća uloga ChatGPT u historiografskim istraživanjima“:

„Kao model jezičke obrade obučen na velikim količinama tekstualnih podataka, ChatGPT ima potencijal da u budućnosti odigra značajnu ulogu u historiografskim istraživanjima. Historiografija je proučavanje načina na koji je povijest pisana i tumačena, a ChatGPT može pomoći istraživačima da istraže i analiziraju povijesne tekstove na nov i inovativan način.

Odgovor koji je ChatGPT dao prenešen je bez ikakvih mojih izmjena i dorada. Evo kako je ChatGPT skratio svoj odgovor i sažeo ga na jedan pasus, također izmjena i dorada:

„ChatGPT, kao model jezičke obrade obučen na velikim količinama tekstualnih podataka, ima potencijalnu ulogu u historiografskim istraživanjima. Umetanjem povijesnih tekstova u model, istraživači mogu analizirati jezik i teme, identificirati obrasce i trendove te dobiti nove uvide u povijesni kontekst. ChatGPT također može pomoći u stvaranju alternativnih narativa i digitalnih arhiva i baza podataka povijesnih tekstova. Međutim, treba imati na umu da postoje izazovi i ograničenja u korištenju ChatGPT-a u historiografskim istraživanjima, uključujući pristranost i netočnosti u podacima za obuku. Unatoč tome, potencijal za doprinos ChatGPT-a historiografskim istraživanjima predstavlja uzbudljivo područje za budućnost.“

U suštini ChatGPT tvrdi da može pomoći u analizi pisanih izvora te kreiranju alternativnih stvarnosti, što bi ispitalo važnost nekih događaja. Isto tako upozorava da bi odgovori koje daje o historiji mogli biti pristrani jer nije u stanju razlikovati istinu od laži u izvorima.

Kada uspoređujem svoj članak i članak ChatGPT-a, čini mi se da se u oba članka daje sličan zaključak da ChatGPT može pomoći u istraživanju, s tim što sam ja prepoznao daleko više primjena ChatGPT-a nego što je on sam na sebi prepoznao. Shvatio sam kako ga koristiti za sintezu sadržaja, izračunavanje ili objašnjavanje, a on nije to shvatio već se zadržao samo na potencijalnoj analizi pisanog teksta, bez mogućnosti analize sadržaja teksta. I ChatGPT i ja smo shvatili kako ga se može koristiti u objašnjavanju šireg okvira događaja. Međutim, ChatGPT je shvatio kako se može koristiti za analizu izvora i stvaranje alternativnih scenarija, što meni nije palo na pamet.

Veće razlike između mene i umjetne inteligencije su nastale na pitanju mogućih zloupotreba. ChatGPT je shvatio kako može biti pristran i netočan jer ne može provesti kritiku izvora, dok se ja uopće nisam ni sjetio da bi ChatGPT ikako mogao analizirati izvore, pa čak ni pogrešno. Dok ja jesam, ChatGPT nije prepoznao kako se može koristiti za plagiranje radova. Možda i najproblematičnije, ChatGPT ne zna da u susretu s nepoznatim sam izmišlja podatke, uklapa ih u stvarni kontekst i predstavlja ih kao činjenice.

Neko je rekao da je filozofija disciplina postavljanja putokaza tamo gdje nema ni puteva. Otprilike se tako osjećam u susretu sa pitanjima buduće uloge umjetne inteligencije u historiografiji. Međutim, važno je ipak od nekuda i početi u tom stavljanju putokaza. Ono što se i ChatGPT i ja slažemo jeste da ovaj alat umjetne inteligencije svakako unosi velike promjene, ima ulogu u historiografskim istraživanjima te „predstavlja uzbudljivo područje istraživanja i razvoja za budućnost.“

11.05.2023