Gorbačov u Jugoslaviji

Mihail Gorbačov je 14. marta l988. godine stigao u petodnevnu posjetu Jugoslavoji. Bila je to najduža koju je učinio nekoj zemlji od dolaska na kormilo SSSR-a. O tome je pisao Raif Dizdarević u knjizi „Sudbonosni podvig Jugoslavije. Podsjećanja na istorijsko NE staljinizmu-događaj koji je opredijeliobudućnost Jugoslavije“, koju je objavilo Udruženje za modernu historiju. Dizdarević piše:

"Posjeta Gorbačova je imala nesumnjivo veliki, a za odnose SSSR - Jugoslavi¬ja, istorijski značaj. Rezultati su bili iznad očekivanja. Imali su bez sumnje – kao i posjeta u cjelini – širi međunarodni značaj i veliki odjek. Zajednička Deklaracija nije bila samo najsadržajniji u progresivnom smislu dokument između Jugoslavije i SSSR-a, to je bio najsadržajniji dokument koga je do tada Gorbačov potpisao sa nekom zemljom – i da ponovim nije slučajno odabrao Jugoslaviju. Nesumnjiv je njen širi međunarodni značaj. Gorbačov je dva puta – u razgovorima u Beo¬gradu i u završnim razgovorima u Dubrovniku – rekao da Deklaracija ima ogro¬man značaj ne samo za odnose Jugoslavije – SSSR, nego i mnogo širi. Posjeta je ojačala – tada inače veoma ranjiv – međunarodni položaj Jugoslavije zbog krize u koju smo ušli. Upravo povodom ove posjete dočekali smo da se u svjetskoj javnosti reafrimišu vrijednosti jugoslovenskog modela i doprinosa. Sada se ocijenjivalo i pisalo da je „perestrojka počela u Jugoslaviji“, da je „perestrojku počeo Tito“, kao i nesvrstanost, da je jugoslovensko-sovjetska Deklaracija „jedan od najznačajnijih političkih dokumenata u međunarodnom životu posljednjih godina“, pa čak i tvrd¬nja „SSSR se približava Jugoslaviji“.

Na kraju posjete, u završnim razgovorima koje smo vodili u Dubrovniku, rekao nam je: „Dopalo mi se što nismo razmjenjivali komplimente, već otvoreno i radno razgovarali“. A onda je zaključio riječima: „Dali ste mi dosta hrane za razmišljanje“. Insistirao je da nastavimo dijalog na raznim nivoima o socijalizmu, o problemima sa kojima se susrećemo u razvoju dvije zemlje, o pojavama u svjetskom razvoju i svjetskim odnosima, o nekim međunarodnim problemima, među njima i onima u kojima SSSR nije dovoljno prisutan kao što su međunarodni ekonomski odnosi i međunarodni ekonomski poredak.

Imali smo sve razloge ne samo za zadovljstvo, već i za trijumf poslije svega što smo činili i čemu smo se do ovoga morali suprotstavljati od 1948. godine. Jer, poka¬zalo se koliko se istorijski potvrdila vrijednost te orijentacije, tih ideja i akcija Jugo¬slavije koji su vodili progresu i doveli do ovakve afirmacije. Na žalost, ta afirmacija tih vrijednosti je bila za nas zakašnjela – došla je u vrijeme kad se vidjelo i koliko je za sudbinu Jugoslavije pogubno što nije u tom smjeru išla smjelo i stvaralački dalje, što je zastala i što se zarobljavala u prevaziđeno.

Nakon posjete, ostali smo pod utiskom da je Gorbačov otišao iz Jugoslavije sa mnogo pozitivnijim utiscima od predstava sa kojim je došao".

Ostatak teksta možete pročitati ovdje, a knjigu poručiti na email:umhissarajevo@gmail.com

31.08.2022