Fragmenti sjećanja Srećka M. Džaje

Fragmenti sjećanja Srećka M. Džaje

Matica hrvatska iz Zagreba je objavila knjigu autobiografskih zapisa Srećka M. Džaje Trn s Kupreške visoravni. U ovoj knjizi Srećko M. Džaja (1935) je opisao svoj život, školovanje, sazrijevanje i znanstveni uspon – postaje životnoga puta koje su ga vodile od rodnog Kupresa do Minhena, gdje je doživio punu znanstvenu afirmaciju. Džajini otvoreni i pronicavi „fragmenti sjećanja“ dojmljiv su portret prostora i vremena, a napose franjevačke sredine u Bosni i Hercegovini u drugoj polovici 20. stoljeća.

„Već sam u ranom djetinjstvu bio suočen s gubitkom doma, oca i zavičaja, pa sam se u životnim daćama i nedaćama sve više počeo ponašati poput kupreškoga trna – bodljikama sam štitio svoju individualnost, druge držao na distanci i kretao se po rubovima institucija; pazio da me ne ‘popasu’ i na koncu se našao u položaju institucionalnog autsajdera.

Razmišljajući o svojemu životu, počeo sam praviti zabilješke kojima sam najprije namjeravao dati naslov Autsajderski zapisi. Tijekom daljnjih razmišljanja postajalo mi je sve jasnije da je naše pamćenje manje-više isprekidano, fragmentarno, pa me zaintrigirao naslov Fragmenti sjećanja.

U brojnim i ponekad dugim razgovorima moja supruga i ja pričali smo o zgodama i nezgodama iz vlastitih života, a prepričavali smo i zajedničke doživljaje. U tim prepričavanjima trn s Kupreške visoravni sve je češće spominjan, dok jednom supruga Gertraud nije došla na pomisao da upravo tu metaforu stavim kao naslov svojim zapisima.“ (iz Predgovora)

Srećko Matko Džaja

Hrvatski povjesničar (Gornji Malovan kraj Kupresa, BiH, 29. X. 1935). Bogosloviju studirao 1956–60. u Sarajevu i 1962–64. u Zagrebu, gdje je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu 1971. doktorirao. U franjevački red stupio 1953., za svećenika zaređen 1962. Studirao povijest, slavensku filologiju i filozofiju na Sveučilištu u Münchenu, te 1983. doktorirao filozofiju 1983. Od 1990. radi kao znanstveni suradnik pri Katedri za povijest istočne i jugoistočne Europe te na Südost-Institutu u Münchenu. U većini svojih radova bavi se istraživanjem povijesnih zbivanja na prostoru Bosne i Hercegovine. Glavna djela: Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće (1971), Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine (Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina, 1984; hrvatski prijevod 1992), Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878–1918) (Bosnien-Herzegowina in der oesterreichisch-ungarischen Epoche (1878–1919), 1994, 2002) i Politička realnost jugoslavenstva: (1918-1991): s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu (2004).

Izvor: Matica hrvatska.

Odjeci: historiografija.hr.

17.07.2022

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.