“Hiljadudevetstošezdesete: fragmenti dnevnika” Miroslava Krleže

“Hiljadudevetstošezdesete: fragmenti dnevnika” Miroslava Krleže

U izdanju nakladničke kuće „Bodoni“, specijalizirane za klasike i suvremene klasike, objavljena je knjiga “Hiljadudevetstošezdesete: fragmenti dnevnika” Miroslava Krleže. Riječ je o prvom cjelovitijem izdanju Krležinih dnevničkih zapisa nakon piščeve smrti, a obuhvaćaju zapise koje je Krleža bilježio od konca pedesetih do ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada je i prestao pisati dnevnik. Ovaj neviđeni materijal iz ostavštine je priredio leksikograf i krležolog Vlaho Bogišić. U zapisima Krleža komentira sve važnije događaje i susrete iz tih godina, s posebnim naglaskom na Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, ali i mnoge osobe iz kulturnog i političkog života Zagreba i Jugoslavije. Ovih pomno priređenih i posloženih četiristo kartica materijala s instruktivnim i za razumijevanje konteksta važnim pogovorom bez sumnje je jedno najvažnijih izdanja koje izlazi neposredno nakon četrdesete godišnjice smrti Miroslava Krleže.

Prvo poglavlje, Dnevnik, čini niz kronološki raspoređenih cjelina preuzetih iz pete knjige Dnevnika sarajevskog izdanja. U drugom poglavlju, Građa, uvrštena su tri segmenta iz ostavštine. Sva tri su dnevnička proza, prva dva se prvi put objavljuju, a treći je fragment iz Zapisa sa Tržiča. U trećemu poglavlju, Kontekst, uvršteni su Krležini tekstovi koji, osim u završnom segmentu preuzetom integralno iz dnevnika (1968.), nisu dnevnička proza po sebi, ali se, pa čak i po datacijskom alatu s njome prožimaju.

Odjeci: historiografija.hr.

07.07.2022

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.