Srednjovjekovna Dubica

Srednjovjekovna Dubica

U izdanju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Sisačke biskupije i Naklade „Breza“ upravo je iz tiska izašla znanstvena monografija o srednjovjekovnoj Dubici autora izv. prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza sa Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta i dr. sc. Krešimira Regana, znanstvenog savjetnika iz Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“. Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživačkog rada autora te nosi naslov „Srednjovjekovna Dubica: Orisi grada na obalama rijeke Une“.

Izdavači navode da je „osnovni cilj ove monografije osvijetliti srednjovjekovnu prošlost, tj. predstaviti i u određenoj mjeri produbiti dosadašnje spoznaje o urbanoj aglomeracija koja je postojala i koja se razvijala u srednjemu vijeku na prostorima današnjih gradova Hrvatske i Bosanske (Kozarske) Dubice, i to od vremena prvih spomena dubičkog prostora u sačuvanim pisanim povijesnim vrelima početkom 13. stoljeća, sve do 1538. godine i konačnog pada Dubice u osmansku vlast. Tim činom nije samo završen dugi period kontinuirane osmanske ugroze toga prostora i toga urbanog naselja, već se čitav taj prostor našao i postupno je integriran u drugi političko-teritorijalni entitet – Osmansko Carstvo. To je dovelo do značajnih društvenih, gospodarskih i kulturnih mijena čije se posljedice mogu i danas jasno raspoznati na tome prostoru“.

Knjiga odgovara na niz istraživačkih pitanja. „U prvom je to redu definicija geografskog položaja i prometne povezanosti srednjovjekovne Dubice, ali i čitavog donjeg Pounja u srednjemu vijeku. Potom je to kronološki prikaz političke i društvene povijesti Dubice, tj. svojevrsna događajnica dubičke srednjovjekovne prošlosti od početka 13. stoljeća do 1538. godine, tj. pada toga naselja u osmanske ruke. Pri tome će se razmotriti niz događaja i procesa koji su oblikovali dubički prošlost od dolaska viteških vojnih redova, prvo templara, a potom i ivanovaca, potom odnos pojedinih velikaša, ali i članova ugarsko-hrvatske vladarske dinastije, naspram toga grada, da bi se prikaz kronologije dubičke prošlosti zaokruži pojavom Osmanlija te postupnim rastom osmanske ugroze tih prostora, razmatrajući istu u širem političkom, vojnom i društvenom kontekstu. Treća velika tema srednjovjekovne dubičke prošlosti je analiza i naracija o urbanom karakteru, tj. elementima tamošnje urbane aglomeracije. Nakon što se detektiraju ključni elementi srednjovjekovne dubičke aglomeracije, u fokus su stavljeni pojedini njeni elementi, poput dubičke utvrde (castrum Dubica), potom pravnog položaja i društvene strukture dubičkog naselja, kao i topografija dubičke urbane aglomeracije, a posebna pažnja posvećena je i gradokmetovima (iobagiones castri) dubičke utvrde, kao i položaju i izgledu utvrde, tj. utvrda na prostoru današnje Hrvatske Dubice.

Knjiga je bogato opremljena brojnim ilustracijama poput za ovu prigodu izrađenih mogućih rekonstrukcija pojedinih razvojnih faza tvrdoga grada Dubice, kao i kartografski prikazi donjega Pounja. Također se u knjizi nalaze brojne reprodukcije izvornog arhivskog gradiva, poput različitih karata, crteža i veduta, što se čuvaju u brojnim, poglavito stranim arhivima i knjižnicama. Recenzenti su joj dr. sc. Marija Karbić i dr. sc. Krešimir Kužić.“

Izvor: Hrvatsko katoličko sveučilište.

Odjeci: historiografija.hr.

25.06.2022

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.